U hrvatskoj javnosti vodi se polemika o ustavnoj definiciji države, nakon što su komentatori bliski Katoličkoj crkvi tvrdili da Hrvatska nije sekularna.
Portal Indeks.hr o toj temi razgovarao je sa uglednim političkim analitičarem Žarkom Puhovskim, koji je tom portalu rekao da Hrvatska, prema njegovom mišljenju, zaista nije putem Ustava određena kao sekularna država. Za to je ponudio tri argumenta.
"Ja mislim da bi Hrvatska trebalo da je određena u Ustavu kao sekularna država, ali to nažalost nije slučaj. To mi se čini da je jako važno reći. Za to postoje tri argumenta, sviđaju li se oni nekome ili ne, to je drugo pitanje", rekao je on.
Prvi argument je, kako ističe, taj da Hrvatska u Ustavu zaista nije definisana kao sekularna država. "Zaista, riječi sekularnost i sekularizam nema u Ustavu, o tome nema spora", ističe on.
Drugo, kako kaže, u članu 41. Ustava, na koji se svi pozivaju, stoji da su vjerske zajednice odvojene od države, a ne da je država odvojena od vjerskih zajednica, što je ipak razlika neke vrste.
"Ustavotvorci su, kad su pisali tu odrednicu, imali na pameti ono što se događalo u starom režimu, kad je država preko tajnih službi kontrolisala djelove aktivnosti vjerskih zajednica, recimo, zna se da je tadašnjeg vođu Pravoslavne crkve, patrijarha Germana, doslovno postavio Ranković. I to nije sporno, da je bilo kontakata jednog dijela Katoličke crkve s tajnim službama, tu nema spora. Prema tome, time se osigurava nezavisnost vjerskih zajednica od države, ali u svim leksikonima i u teorijskim radovima sekularnost se tumači obrnuto, tako da je država, odnosno javna sfera, nezavisna od vjerske prakse, a to ovom odrednicom nije garantovano"- podvlači Puhovski.
Treće, nastavlja Puhovski, "Istina je da je prvi članak Hrvatskog ustava preveden i preuzet od francuskog ustava iz 58. godine, tako da su preuzete sve odrednice države, ali u Hrvatskoj nije preuzeta odrednica koja se tamo nalazi, a to je da je država laička (kod nas sekularna). Namjerno su odustali od jednog dijela definicije koju su preuzeli iz francuskog ustava. Kad su imali pred sobom to kao mogućnost, odlučili su da ne ne idu na to da državu odrede kao sekularnu. To je bila volja ustavotvoraca i onih u pozadini, Tuđmana".
On smatra da bi trebalo raditi na tome da sekularnost uđe u Ustav Hrvatske kao odrednica, "što znači slobodu javne sfere od nametanja vjerskih rituala".
"Tada bi, na primjer, bilo nemoguće da premijer Plenković kaže ministrima da ih sve želi vidjeti za praznik na misi, premda je vlada koaliciona i nijesu nužno svi katolici u njoj, a i da jesu - ne moraju svi ići na misu", zaključuje Puhovski.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR