„Nova Makedonija”: Na redu je autokefalija za Makedonsku, pa za Crnogorsku crkvu

Piše: Vladimir Jovanović

Vaseljenski patrijarh Vartolomej se priprema da pośeti grčkoga premijera Aleksisa Ciprasa i grčkoga arhiepiskopa Jeronima [predstojatelja Grčke crkve].

Zvanične informacije iz Vaseljenske patrijaršije kažu da se na sastancima očekuje da razgovaraju o pitanjima od zajedničkoga interesa – piše današnja „Nova Makedonija” u članku „Вселенската патријаршија чека амин од Ципрас и од Грчката црква”.

„Analitičari, pak, predviđaju da je više nego vjerovatno da se ovi sastanci neće održati bez rasprave o nedavno dodijeljenome tomosu za autokefaliju Ukrajinskoj crkvi, a neće se zaobići ni pitanje budućnosti dobijanje tomosa za Makedonsku pravoslavnu crkvu - Ohridsku arhiepiskopiju.

Poznavaoci situacije očekuju da se, iza zatvorenih vrata, pitanje Makedonske crkve stavi na dnevni red razgovora nakon ustavnih promjena, nedavno izglasanih u makedonskoj skupštini.

Dakle, ono što je predviđeno Prespanskim sporazumom između makedonske i grčke strane je u velikoj mjeri realizovano, a poznavaoci kažu da su ’otvorena vrata za davanje zelenoga svijetla autokefaliji Makedonskoj crkvi’ uz saglasnost Grčke crkve.

Analitičari takođe kažu da Grčka crkva ima veliki uticaj u grčkome društvu i doslijedno je vršila snažan pritisak na državnu politiku. Grčke vladike su dio organizatora protesta protiv dogovora iz Prespe.

Za razliku od Grčke, Makedonija je daleko sekularnija država i tu je Crkva odvojena od države i nema uticaja na političke odluke. Iz ovih razloga, prema poznavaocima situacije, veoma je važno kako će se pozicionirati Grčka crkva.

Vjerski analitičar Branko Đorđevski (Бранко Ѓорѓевски) kaže da je pitanje autokefalija naše Crkve isključivo u rukama Vaseljenskoga Patrijarha. On kaže da ne sumnja da će Makedonska crkva dobiti tomos, osobito nakon priznanja Ukrajinske crkve i nakon izjave arhiepiskopa Danila iz Carigrada, da Crnogorsku i Makedonsku crkvu treba priznati.

‘Sada bi trebalo da počnemo da gradimo stavove o tome šta će nam Vaseljenska patrijaršija ponuditi za priznanje Makedonske crkve? Šta, na primjer, ukoliko Vaseljenska patrijaršija zamoli da ima nadležnost nad našim eparhijama u Americi, Kanadi, Australiji, Evropi; šta ako želi da bude drugostepeni sud za naše unutrašnje crkvene sporove; šta ako želi da spravlja Sveto miro za Makedonsku crkvu; šta ako ne želi da prepozna Pravoslavnu crkvu u Republici Śevernoj Makedoniji kao nasljednicu drevne Ohridske arhiepiskopije? To su sve važna pitanja za koja bi sada trebali imati stav i odgovor’, rekao je analitičar Đorđevski.

Zoran Matevski (Зоран Матевски), profesor sociologije religije, kaže da će u trenutku kada se riješi problem imena naše zemlje, tj. kada to sve stupi na snagu verifikacijom i od strane Grčke, stvaraju se uslovi da Makedonska crkva dobije tomos od Vaseljenske patrijaršije.

Očekuje da će tokom godine ovo pitanje ući u proceduru rješavanja, jer smatra da su već stvoreni politički i crkveni uslovi. Prema najavama za pośetu patrijarha Vartolomeja grčkoj državi i Crkvi, takođe je, kaže, očigledno da će razgovarati o problemu Makedonske crkve.

‘Nakon dodjele tomosa Ukrajinskoj crkvi, na redu je Makedonska crkva. Problem će biti Srpska crkva, koja neće priznati tomos, a vjerovatno će istu poziciju imati Ruska crkva. Na taj način će se produbiti jaz koji postoji između Ruske crkve i Vaseljenske patrijaršije’, dodao je profesor Matevski.

Vjerski analitičar Cane Mojanoski (Цане Мојаноски) kaže da će pitanje dobijanja tomosa za Makedonsku crkvu dobiti zamah, jer očigledno da crkvene prilike prate političke promjene u zemlji.

‘Makedonski tomos je u rukama Vaseljenske Patrijaršije, đe je oduvijek bio’, naglašava analitičar Mojanovski”.

„Nova Makedonija” podśeća da je „arhiepiskop Vaseljenske patrijaršije Danilo, koji je bio dio procesa prepoznavanja ukrajinske autokefalije, izjavio da podržava pravo Makedonije i Crne Gore da imaju svoje autokefalne crkve”.

Istorijska izjava iz Vaseljenske patrijaršije: Na putu obnove kanonskih veza Crnogorske crkve i Carigrada

Andreja Bogdanovski, istraživač crkvene politike na britanskome Univerzitetu Bakingem, ocijenio je da je „moć Srpske pravoslavne crkve u političkome životu Crne Gore mnogo opipljivija nego u Makedoniji, jer se oko 70 odsto crnogorskih pravoslavnih vjernika pridržava SPC, dok ostatak pripada Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi”.

„Dok 1922. godine tomosom o autokefaliji, koji je izdao Vaseljenski Patrijarh, Srpska crkva dobija teritorijalnu kanonsku jurisdikciju koja se proteže od Slovenije na śeveru do makedonskoga juga, u stvarnosti se suočava sa mnogim preprekama koje je spriječavaju da ostvari na bazi tomosa predviđen uticaj širom Balkana”.

Bogdanovski: Srbi gube uticaj na crkveni rasplet u Makedoniji i Crnoj Gori

Arhimandrit Partenij Fidanovski (архимандритот Партениј Фидановски), iguman čuvenoga Biogorskoga manastira (Бигорски манастир Свети Јован Крстител) u Makedoniji, kaže da „najava patrijarha Vartolomeja da on preuzima odgovornost za naše crkveno pitanje, daje nadu da će se izliječiti još jedna velika rana u pravoslavnome svijetu”.

U intrervjuu za „Битолски весник”, on je dodao: „Nažalost, vidimo kako Srpska crkva ustrajava u tvrdnji da bi ona trebala da kontroliše teritorije bivše Jugoslavije, đe se umesto Hršćanstva širi srpstvo, a to im se sada, snagom duhovnih zakona, vraća i udara ih u glavu”.