Prošle sedmice održan je prvi sastanak Radne grupe za izradu Elaborata o opravdanosti osnivanja Muzeja žena. Taj dokument je kamen temeljac za osnivanje Muzeja žena Crne Gore na Cetinju, o kojem se već neko vrijeme govori.
Stekli su se formalni uslovi, Ministarstvo kulture je voljno da podrži izradu Elaborata, civilni sektor je odavno spreman, UNESCO je podržao projekat… Sve ovo daje nadu da ćemo se odužiti jednom zaboravljenom nasljeđu u našoj zemlji i uskoro dobiti održivu i funkcionalnu instituciju, utemeljenu na savremenim muzeološkim standardima.
Direktorka NVO Nova - Centar za feminističku kulturu Nataša Nelević, čija je inicijativa i dobila podršku UNESCO-a, kaže da moramo biti strpljivi jer je ovo u konačnom sve samo ne jednostavan projekat.
“Za osnivanje Muzeja treba, dakle, stvoriti određene uslove, a jedan od njih je postojanje osnovnog ili početnog muzejskog materijala. Da bi na neki način podržale Ministarstvo, jedna neformalna grupa umjetnica, kuratorki, teoretičarki i aktivistkinja se okupila oko ideje da pripremi izložbu "Drugarice - Istorija žena Crne Gore 1933-1953", koja bi mogla da bude taj početni materijal. Još uvijek smo u fazi prikupljanja građe i planiranja projekta, ali se nadamo da će na proljeće izložba biti spremna. Na taj način cijela ova inicijativa se i dalje razvija kroz saradnju vaninstitucionalnih i institucionalnih aktera kulture, što je samo po sebi dragocjeno”, kazala je Nelević za naš portal.
Iz Ministarstva kulture potvrdili su nam spremnost da Muzej ugleda svjetlost dana što je prije moguće:
“Imajući u vidu da je riječ o veoma zahtjevnom poslu, koji, pored ostalog podrazumijeva definisanje i stvaranje veoma složenih uslova za osnivanje Muzeja, u pogledu prostora, stručnog kadra, zaštite, valorizacije i prezentacije muzejskog materijala i muzejske dokumentacije, Ministarstvo kulture će u saradnji sa podnosiocima inicijative, biti uključeno u sve neophodne aktivnosti, planirane za 2017. godinu.”
Uloga koju naše društvo ne prepoznaje
Milica Martić, šefica odsjeka za implementaciju strategija u Direktoratu za kulturnu baštinu navodi da je od nemjerljive važnosti da se demistifikuju obrasci u tumačenju uloge žene u Crnoj Gori.
“Istorijski izvori pokazuju da je ona bila daleko značajnija od one koje većina interpretacija našeg društva u prošlosti omogućava. Analiza svih faktora koji utiču na definisanje pravnog statusa budućeg subjekta koji bi se bavio sakupljanjem, čuvanjem, zaštitom, istraživanjem, stručnom i naučnom obradom, dokumentovanjem, prezentacijom i valorizacijom ženskog kulturno-istorijskog nasljeđa, daće, nadamo se, relevantne smjernice za dalji rad na ovim pitanjima.”
I Nelević potvrđuje da se kroz dominantne istorijske diskurse u Crnoj Gori i dalje reprodukuje jedna sterotipna predstava o ženi.
“Ta sjećanja ili ti ženski istorijski narativi više nisu funkcionalni i oni se moraju mijenjati. Sasvim sam sigurna, dakle, da su nam potrebni novi ženski istorijski narativi koji će korespondirati sa potrebama savremenih žena da na tim narativima utemelje svoje identitete i projektuju svoju budućnost. Sa stalnim reprodukovanjem reprezentacija u kojima se žene pojavljuju kao pasivne žrtve, objekti ili bespogovorni podržavaoci patrijarhata zaista nikuda nećemo stići.”
Jeste li posjetili virtuelni Muzej žena Crne Gore?
Cijeloj ideji prethodio je elektronski Muzej žena, projekat civilnog sektora.
Suviše malo ljudi, ipak, radi na njemu i to je osnovni problem.
“Naša očekivanja su bila da ćemo uspjeti da oko ovog projekta okupimo žensku muzejsku zajednicu i da ćemo tako zajedno raditi na prikupljanju materijala i rekonstrukciji istorije žena Crne Gore. To se, međutim, nije dogodilo, tako da budućnost elektronskog Muzeja zavisi od istrajnosti, marljivosti i posvećenosti malog broja ljudi koji o njemu brinu”, kaže Nelević.
Zerina Ćatović
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR