Predsjednik Skupštine Crne Gore Ivan Brajović sazvao je desetu sjednicu redovnog proljećnjeg zasijedanja za 22. jul, a u predloženom dnevnom redu nema Prijedloga zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom statusu vjerskih zajednica.
Prema informacijama Pobjede, u Vladi Crne Gore intenzivno rade na doradi teksta na osnovu Mišljenja Venecijanske komisije i postoji mogućnost da se, nakon okončanja tog posla koji radi Ministarstvo za manjinska i ljudska prava, rasprava o zakonu o slobodi vjeroispovijesti održi na posebnoj sjednici crnogorskog parlamenta krajem jula. Ukoliko se Prijedlog zakona ne pojavi pred poslanicima do kraja jula, onda će se o njemu raspravljati na redovnom jesenjem zasijedanju Skupštine Crne Gore.
- Radimo intenzivno i temeljno, jer nam je cilj da sve sugestije iz pozitivnog mišljenja Venecijanske komisije budu uvrštene u tekst i smatramo da će zakon biti usvojen velikom većinom glasova - kazali su za naš list iz Vlade Crne Gore. Iako je bilo najava iz redova Srpske pravoslavne crkve, do sada nijesu upućeni prijedlozi amandmana na zakonski tekst. Vlada Crne Gore je na sjednici 16. maja utvrdila Prijedlog zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom statusu vjerskih zajednica i tada je saopšteno da on neće biti upućen parlamentu na verifikaciju, već će se o njemu prvo izjasniti Venecijanska komisija, što je to tijelo i učinilo nešto više od mjesec kasnije.
Predloženi zakon ocijenili su pozitivnim, konstatujući da donosi značajne i promjene postojećeg zastarjelog zakonodavstva. Iz Venecijanske komisije su predložili određene izmjene ili dopune zakona prema kojima, kako procedura nalaže, Vlada treba da se odredi. Ključna novina je da će svi vjerski objekti koji su bili imovina države Crne Gore prije gubitka njene nezavisnosti i pripajanja Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca 1918. godine, a koji kasnije nijesu na odgovarajući pravni način prešli u svojinu neke vjerske zajednice, biti prepoznati kao državna imovina.
Ukoliko, međutim, vjerska zajednica raspolaže dokazima da je na osnovu nekad ili danas važećih propisa postala vlasnik određene imovine država će to priznati i poštovati.
- Tamo gdje takvih dokaza nema, već je riječ o imovini koju je stvarala i sticala država Crna Gora i koja predstavlja kulturnu baštinu svih njenih građana, takva imovina biće upisana kao kulturno blago, odnosno kao državna svojina Crne Gore – navedeno je u ponuđenom aktu.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR