Pređi na sadržaj stranice
Uživo/Online Uživo
Vremenska prognoza

Brajović: Rokove prilagoditi potrebama rada Odbora

| Postavio/la: Milena Aprcović | Izvor: Mina

Brajović: Rokove prilagoditi potrebama rada Odbora

Rokovima za reformu izbornog zakonodavstva ne treba licitirati, već ih treba prilagoditi potrebama rada Odbora, odnosno suštinskoj zakonodavnoj i političkoj realnosti, smatra predsjednik Skupštine Ivan Brajović.

Parlament će u ponedjeljak raspravljati o produženja roka za rad Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva, koji ističe 15. novembra.

Odbor u ponedjeljak donosi odluku da produži rad do 18. decembra

Brajović je agenciji Mina, na pitanje kakav je njegov stav o inicijativi da se produži rok za rad Odbora, rekao da je fokus djelovanja parlamentarne većine konstantno unapređenje izbornog ambijenta, uz otvorenost za sve političke aktere i maksimalno potiskivanje političkih razmirica i razlika.

„Zato smatram da rokovima ne treba licitirati već ih treba prilagoditi potrebama rada Odbora, odnosno suštinskoj zakonodavnoj i političkoj realnosti“, kazao je Brajović.

Prema njegovim riječima, sadašnje okolnosti nameću potrebu produženja roka, kako bi dali još jednu priliku Odboru da uz opoziciono učešće da rezultat.

„Takođe, ne želimo da ostavimo prostor za izgovore i eventualne tehničko-organizacione primjedbe“, dodao je Brajović.

Iz tog razloga je, kako je naveo, i zakazana sjednica Skupštine u ponedjeljak, sa predloženom izmjenom Odluke o obrazovanju Odbora.

Brajović smatra da nema potrebe da se pojedini politički subjekati iscrpljuju na autorstvu nad određenim zakonskim prijedlozima, odnosno rješenjima.

„Siguran sam da građane najmanje interesuje ko je predložio koje rješenje, već ih interesuje da pokažemo sposobnost da razgovaramo i da se dogovaramo, odnosno da smo dorasli ovom izazovu“, istakao je on.

U suprotnom, kako je naveo, svaki rok za završetak posla biće kratak.

„Međutim, ponašanje dijela opozicije, inače veoma glasnog u zahtjevu za poboljšanje izbornog zakonodavstva, zavisno je od dnevno-političkih prilika - čas hoće da rade, pa onda malo bojkotuju, a sad imamo i pojavu pasivnog prisustva Odboru, što god to značilo“, kazao je Brajović.

On je ocijenio da, umjesto opozicije koja kritikuje izborno zakonodavstvo i koja bi trebalo da insistira na što intenzivnijem radu Odbora, konstruktivnije djeluju predstavnici civilnog sektora i akademske zajednice.

Izgleda, kako je kazao, da su glasnogovornici tehničke vlade i opozicione političke partije više okrenute jedni drugima i pozicionioranju pred izbornu trku naredne godine, nego izbornom zakonodavstvu.

„Što se tiče našeg izbornog zakonodavstva, uvijek naglašavam, a to ću i ovog puta učiniti, ono je i sada dobro upravo zato što se na njemu radi godinama unazad, i svaki izborni ciklus je sproveden u boljem i naprednijem izbornom ambijentu u odnosu na prethodni“, rekao je Brajović.

On je kazao da za to postoje brojni konkretni pokazatelji, „To nam, takođe, potvrđuju i relevantne međunarodne institucije čije preporuke sprovodimo, a koje su nezavisne u svom radu i nijesu popustljive u kriterijumima prema bilo kojoj državi, pa ni Crnoj Gori“.

Upitan da li smatra da postoji mogućnost da Odbor uopšte ne obavi posao zbog kojeg je formiran, s obzirom na suprotstavljene stavove vladajuće većine i opozicije, Brajović je rekao da je dio Odbora koji čine predstavnici vladajuće koalicije, već dosta toga uradio, i neka rješenja su dovedena do kraja.

„Uz sve okolnosti, ovaj dio Odbora je neprekidno bio aktivan i kada nije bilo opozicije i, uz podršku stručne službe, sa akademskom zajednicom i nevladinim organizacijama, pripemljen je i ponuđen značajan broj zakonskih rješenja“, kazao je Brajović.

To su, pojasnio je on, materijali za diskusiju i doradu, u čijoj izradi se poštovala međunarodna praksa i date preporuke.

„Čekali smo opoziciju da izloži svoje prijedloge, da se razgovara u dobroj volji i da svi zajedno nađemo najbolja rješenja u interesu građana i države, bez ucjena i tvrdih unaprijed zacrtanih stavova“, rekao je Brajović.

Prema njegovim riječima, da li će i koja rješenja biti usvojena, zavisi od političke volje parlamentarnih stranaka.

On je podsjetio da je, na primjer, Radna grupa 2017. uoči izborne godine za lokalne i predsjedničke izbore, već bila pripremila Zakon o izboru odbornika i poslanika, ali nije bilo političke volje da se obezbjedi dvotrećinska većina.

„Sa druge strane, iako se veći dio opozicije pokajao zbog bojkota, za očekivati je da se neki politički subjekt, ako procijeni da mu izgledi na izborima nijesu baš najbolji, povuče iz izbornog procesa uz izgovor navodnog nezadovoljstva izbornim uslovima“, smatra Brajović.

On je kazao da, ipak, vjeruje da do izbora još ima vremena da svi učesnici parlamentarnog života i šire – političkog života, razmisle i pokažu političku zrelost i odgovornost.

„Tu mislim i na odgovoran pristup nevladinog sektora, akademske zajednice i svih uticajnih grupa i pojedinaca“, dodao je Brajović.

Ostavi komentar

0/300