I podzemna Crna Gora oduzima dah: Upoznajte naše veličanstvene pećine

Trenutno znamo za 1600 pećina u Crnoj Gori, a hiljadama se broje i one neistražene. Imamo, međutim, samo jednu turističku valorizovanu - Lipsku.

Nije naravno nimalo lako iskoristiti speleološka otkrića uprkos interesu javnosti, jer su potrebna enormna sredstva. Svega nekoliko bogatih zemalja poput Japana, SAD ili Francuske može se pohvaliti stotinama za turiste dostupnih pećina.

Razumljivo je onda kada najbolji poznavalac crnogorskih pećina Željko Madžgalj kaže da postoje značajni potencijali za razvoj ovog oblika turizma u Crnoj Gori, ali je put da se dođe do samog uređenja pećine dosta dug.

S obzirom na to da je naša zemlja u području Dinarskog krša, čija je glavna odlika veliki broj speleoloških lokaliteta, priroda nas je obdarila nekim od najljepših i najdubljih pećina na svijetu.

Madzgalj podsjeća da je i ranije bilo pokušaja da se turistički urede još neke pećine, kao što je Cetinjska i pećina Megara kod Podgorice, ali su te pećine sada devastirane.

Najizglednije je da ćemo sljedeću vidjeti uređenu veliku pećinu iznad Vražjih firova, jer je izrada projektne dokumentacije u toku.

“Nepristupačnost pećine je glavni problem u valorizaciji ove pećine, a idejnim rješenjem je predviđeno otvaranje starog zarušenog ulaza koji vodi u suvi i jedan od najljepših djelova pećine koji se zove Veliki lavirint”, kaže Madžgalj.

Ako nikada nijeste bili u pećini, možda Vas može začuditi entuzijazam ljudi koji jure u nova speleološka otkrića ili turista koji plaćaju skupe ulaznice.

Kao član PSK Akovo i istraživač, Željko uvjerava da je speleologija jedna velika opsesija.

“Na neki način drugi, svaki pravi speleolog vodi paralelan život u tami podzemlja. U pećini i na javi. U pećini smo svi isti, moramo se osloniti na druga do sebe, u pećini ne rade mobilni telefoni, nema statusnih simbola, a kada se izađe na svjetlost dana, kada se prođu mnoge teškoće i opasnosti, boje su gušće i jače kao i sam život“, govori za portal Antena M.

Kao turiste, ubijedio bi vas opisima čarobnog nakita, kristalnih jezera i prostranih dvorana u našim pećinama.

"Začarani zamak", Novakovića pećina - foto Stefan Vukićević

Kao spomenici prirode, kod nas su zaštićene Lipska pećina - opština Cetinje, Pećina Magara - opština Podgorica, Pećine Grbočica, Spila i Babatuša - selo Trnovo, opština Bar, Novakovića pećina - opština Bijelo Polje i Jama Duboki do u Njegušima – opština Cetinje.

To znači da ove, ali i sve druge pećine moramo s dodatnom pažnjom čuvati čak iako ih budemo valorizovali. Po svijetu se često dešavalo da s navalom posjetioca, pećina bude uništena, postane odlagalište otpada i tako redom.

Zanimljivosti crnogorskog krša

Već u 19. vijeku Englezi su istraživali Lipsku pećinu, kao i ruski geograf Pavle Rovinski. To je bilo interesantno i Njegošu, ali i mnogim drugim umnim ljudima tog doba, kako gostima, tako i Cetinjanima. Druga jama u tom reonu - Duboki do, bila je istražena do dubine 340 metara 1916. i u to vrijeme je bila najdublja jama na svijetu.

Ne stojimo, međutim, loše na svjetskoj mapi ni prema novim istraživanjima. Najdublja jama u Crnoj Gori je Željezna jama koja se nalazi na Maganiku i duboka je 1173 m. To nas svrstava među 20 zemalja svijeta koje imaju jamu dublju od kilometra. 

Najduža pećina je Pećina nad Vražjim firovima (Đalovića pećina) u Bijelom Polju, koja je duga oko 18 kilometara i koja se nalazi u opštini Bijelo Polje.  A najdublja vertikala se nalazi u Jami na Treštenom vrhu i duboka je 429 m. Ovaj prirodni bezdan se nalazi na dvanaestom mjestu svjetske liste najdubljih vertikala.

Pećina nadomak Bijelog Polja poznata je po još nekoliko fantastičnih brojki. Na primjer, jezero u njoj dugo je 220 metara, stalagmiti dostižu visinu šestospratnice, a dvorana je dimenzije fudbalskog igrališta.

S obzirom na to da je Željko Madžgalj zavirio u mnoga čudesa podzemnog svijeta, vjerovatno su impozantne ljepote koje on izdvaja iz speleološkog blaga Crne Gore.

"Najjači speleološki utisak i divljenje su mi ostavila istraživanja Treštenog vrha na Maganiku gdje je otkrivena prva crnogorska jama dublja od jednog kilometra. Na izuzetno teškom terenu, na ljutom kršu, daleko od pristupnih puteva nalazi se Željezna jama... Kraljica crnogorskog krša dobila je naziv po jarko crvenoj boji sedimenata formiranih u utrobi Treštenog vrha na Maganiku. I ne samo to - u Jami na Treštenom vrhu je pronađena i najdublja vertikala “NIX” čija je dubina 429 metara"

Vertikala "NIX", Jama na Treštenom vrhu - foto Suchi Zleb

Željezna jama - foto Ivan Raus

Šta nam je činiti sa svim tim darovima prirode?

Iako nesporno čak i na fotografijama plijene ljepotom, ne može se svako tek tako upustiti u ovu avanturu. Ohrabrujuće je što je broj speleologa i klubova u Crnoj Gori veći iz godine u godinu.

"Ranije su crnogorski speleolozi obično bili sastavni dio neke druge speleološke ekspedicije iz inostranstva, danas domaći speleolozi u mogu samostalno istraživati i jako zahtjevne speleološke objekte", kaže Madžgalj.

Problematično je, međutim, što nema naučnih radova u ovom domenu.

"I ranije je najveći dio publikacija dolazio sa adresa van Crne Gore, vjerovatno je to problem našeg visokoškolskog obrazovanja koji nije iznjedrio dovoljan broj ljudi koji bi radili veoma zahtjevna istraživanja u ovoj oblasti", smatra Madžgalj, ali dodaje da ne želi da umanji rad pojedinih naučnih ustanova i pojedinaca u Crnoj Gori.

"Najveći broj istraživanja ipak su radili i rade naučnici iz centara bivših jugoslovenskih republika, ali i iz centara širom Evrope.

Crna Gora je za istraživače raznih oblasti vezanih za speleologiju obećana zemlja zbog velikog broja neistraženih speleoloških objekata, međutim, u ovoj oblasti se mora zavesti malo reda kako bi crnogorske nadležne institucije mogle imati uvid ko, gdje, šta i kako istražuje i, naravno, koji su rezultati istraživanja", zaključuje naš sagovornik.

 "Jeti", Pećina Osoja - foto Saša Popović