Crna Gora, ni deset godina od usvajanja zakona, nema registar državne imovine, odnosno sveobuhvatne podatke sa kojim nepokretnostima raspolaže i koja je njihova vrijednost, piše Pobjeda.
Državna revizorska institucija (DRI) godinama na to upozorava i daje preporuke, ali se stanje mnogo ne mijenja. I dalje je (ne)evidencija državne imovine sistemski i veliki problem.
Parlament je 2009. godine usvojio Zakon o državnoj imovini kojim je definisano da su organi i javne službe u vlasništvu države, kao i opština, dužni da naprave popis, procjenu i evidentiranje nepokretnih stvari koje su u njihovom vlasništvu i u roku od godinu dostave podatke Upravi za imovinu.
Uprava je bila dužna da uspostavi jedinstvenu evidenciju nepokretnih stvari iz državne imovine u roku od 90 dana nakon što im se podaci dostave.
Senator Branislav Radulović rekao je da bi uskoro trebalo da bude objavljena revizija evidencije državne imovine i da očekuje da to bude prekretnica u uspostavljanju registra ove imovine.
U skladu sa godišnjim planom za ovu godinu okončana je revizija Uspješnost uspostavljanja, vođenja i kontrole evidencije državne imovine kod državnih organa.
Subjektima revizije dostavljen je preliminarni izvještaj i usaglašena su sva pitanja u dijelu zaključaka, ocjena i preporuka.
“U toku ove sedmice nadležni kolegijum DRI će pristupiti usvajanju konačnog izvještaja, koji će biti objavljen na sajtu te institucije”, rekao je Pobjedi Radulović, koji je i rukovodilac kolegijuma za tu reviziju.
Na pitanje kakav je ključni zaključak i da li ima promjena u odnosu na prethodni period kojim se država i opštine ne mogu pohvaliti, Radulović je odgovorio da je to i dalje problem.
Pitanje evidencije državne imovine i u nalazima DRI i u dokumentima Vlade više puta je identifikovano kao sistemski i akutan problem.
Sa stanovišta vrhovne države revizije, ovo je jedno od rizičnih polja u funkcionisanju javnog sektora i predmetna revizija trebalo bi da bude prekretnica ka uspostavi evidencije državne imovine.
“Uzorkom su obuhvaćeni i Ministarstvo saobraćaja, kao i uprava za bezbjednost hrane i za željeznice. Međutim, kako se u ovom slučaju radi o reviziji koja ima sistemski karakter, kao i da će se dio preporuka odnositi na sve državne organe, sa rezultatima revizije trebalo bi da se upoznaju svi obveznici primjene Zakona o državnoj imovini”, smatra Radulović.
On je objasnio da će izvještaj do detalja predstaviti stanje i dati preporuke koje će biti putokaz za kvalitetnu promjenu stanja.
“Ključni problemi su neuspostavljanje jedinstvene evidencije državne imovine i zakonom predviđenog registra nepokretnosti, neuspostava funkcionalnog programa odnosno softvera za evidenciju, procjena vrijednosti državne imovine”, poručio je Radulović.
Na pitanje da li osim (ne)evidencije ima i drugih problema, Radulović je odgovorio da je jedan od njih razgraničenje.
“Pored problema notiranih u ranijim nalazima DRI, dodatno smo identifikovali da nije okončan postupak razgraničenja imovine između određenog broja opština i države. Stoga smo, u cilju postizanja pune saglasnosti oko sadržaja konačnog izvještaja, imali sastanak sa Ministarstvom finansija koje bi trebalo da, shodno ranije izdatom zaključku Vlade, okonča postupak razgraničenja”, dodao je Radulović.
U DRI očekuju da Ministarstvo finansija, po dobijanju konačnog izvještaja DRI, dostavi akcioni plan realizacije izdatih preporuka i prema Vladi inicira određene radnje, kako bi se svi problemi i nedostaci identifikovani u izvještaju otklonili.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR