Analiza advokata Martinovića i profesora Mitrića
Na javni poziv za izbor Vrhovnog državnog tužioca nije stigla nijedna prijava.
Mišljenje pravnika je oprečno: Da li je, s obzirom na tu činjenicu, Ivica Stanković uopšte u igri za tu funkciju i kao vršilac dužnosti?
Zakon nalaže da istekom mandata aktuelnom tužiocu, što je u slučaju Ivice Stankovića 7. oktobar, do određivanja vršioca dužnosti funkciju Vrhovnog tužioca preuzima njegov zamjenik.
Svake godine, planom i rasporedom određuje se zamjenik vrhovnog tužioca, a sada je to Dražen Burić.
Martinović: Za funkciju v.d. nije potrebna kandidatura
Advokat Nikola Martinović kaže da za vršioca dužnosti bilo koje, pa i funkcije VDT-a, nije potrebno da se kandidat prijavljuje za vršenje funkcije vršioca dužnosti. Martinović, za Antenu M, objašnjava:
“Vršilac dužnosti je izuzetak i pojavljuje se samo u izuzetnim slučajevima. Za tu se funkciju ne kandiduje, za tu se funkciju ne raspisuje oglas i vršilac dužnosti se bira između tužilaca koji već obavljaju tu funkciju”, navodi Martinović.
Mitrić: Stanković konkludentnom radnjom dao izjavu volje da ne želi više da vrši poslove Vrhovnog državnog tužioca
Profesor u penziji i bivši predsjednik Ustavnog suda Blagota Mitrić podsjeća, međutim, na ono što se u pravu naziva konkludentna radnja, u kojoj je sadržana volja onoga ko je koristi.
U vezi sa tim Mitrić, za Antenu M, navodi:
“To se u pravu naziva konkludentna radnja. Ivica Stanković dao je izjavu volje konkludentnom radnjom da ne želi više da vrši poslove Vrhovnog državnog tužioca. Njemu mandate ističe 7. oktobra. On, kada bi bio izabran za vršioca dužnosti, takođe bi obavljao poslove tužioca. Zato mi je malo u sukobu, konfliktu to pravno mišljenje Nikole Martinovića. To bi značilo da se, na neki način, čovjek prisiljava, mimo svoje volje, da nešto radi. Izjava volje da on želi nešto da radi može biti sadržana samo u njogovom prijavljivanju na konkurs, a izjava volje da ne želi može biti samo ukoliko ne podnese prijavu na konkurs”, objašnjava Mitrić.
Politika ne dozvoljava izbor kvalitetnih kandidata
Advokat Martinović, takodje, smatra da v.d. stanje ne može uticati na rad VDT-a i donošenje odluka.
“To nije neko posebno stanje. Osoba koja bude imala funkciju vršioca dužnosti donosiće odluke iste kao i državni tužilac. Ono što takvo stanje pokazuje je slabost sistema u izboru državnog tužioca, jer se praktično omogućava da se mandat ne završava onako kako je propisano zakonom, već da se može produžiti i to samo zbog činjenice da Skupština Crne Gore nama kapacitet, odnosno politika ne dozvoljava da se biraju kvalitetni ljudi na određene funkcije u tužilaštvu”, navodi advokat Martinović.
Martinović kaže da politički kompromisi kada su posrijedi nosioci najvećih pravosudnih funkcija uvijek idu na štetu kvaliteta. Zato smatra da bi političke komromise u vezi sa izborom državnog tužioca trebalo, što je moguće više, izbjegavati.
Naglašava, međutim, da treba omogućiti izbor državnog tužioca.
"Moje je mišljenje da treba omogućiti da se kandidatura ili izbor sprovede na način koji će biti u prvom krugu zadovoljavajući za najveći broj poslanika. Ukoliko na taj način nije moguće dobiti kandidata koji može biti izabran onda je sasvim normalno i, za mene, prihvatljivo da to prostom većinom bude odlučeno", navodi Martinović.
Teško da će se neko prijaviti za funkciju VDT-a
Javni poziv za izbor Vhovnog državnog tužioca oglašen je 7. avgusta. Precizirano je da se prijave podnose Tužilačkom savjetu u roku 15 dana od dana oglašavanja. Prijava, međutim, nije bilo.
Nikola Martinović smatra da bi Tužilački savjet konkurs trebalo da proglasi neuspješnim, odnosno da konstatuje da nije bilo kandidata i da nema mjestu odlučivanju niti biranju.
Nakon toga, trebalo bi, kaže Martinović, da objavi novi oglas. Ukoliko bude kandidata, izabere i predloži ga Skupštini.
Kada je posrijedi eventulno novi oglas za Vrhovnog drzavnog tužioca, Martinovic navodi:
"Smatram da se teško može prijaviti neko dok god je politička struktura u Skupštini ovakva, jer naročito ljudi od integriteta neće dozvoliti da ulaze u polemiku sa političarima koji sa pravom nemaju veze, a o pravu odlučuju", kaže Martinović za Antenu M.
Ono što će se sasvim sigurno pojaviti kao problem, smatra Martinović, jeste izbor u Skupštini, jer je način izbora Vrhovnog tužioca, kao i način izbora predsjednika Vrhovnog suda, vrlo komplikovan, odnosno zahtijeva skoro jednoglasnu poodršku svih poslanika.
"Takva podrška je, u crnogorskim prilikama, nemoguća, ili je teško moguća", rekao je Martinović.
Mitrić: Izreka “dogovor kuću gradi” zloupotrijebljena u našoj pravnoj praksi
Da je izbor najviših funcionera u pravosuđu skoro nemoguć u našoj Skupštini smatra i profesor Mitrić.
“Skupštinski sastav je takav da nema šanse da može biti izabran. Tu se postavlja dodatno pitanje što ako Skupština u vezi sa tim nema većinu. Smatram da onaj ko nema većinu ne može da bude funkioner. Ona narodna “dogovor kuću gradi” je u našoj pravnoj praksi potpuno pravno zloupotrijebljena, na način što će biti onako kako se političari dogovore, a ne onako kako piše u Ustavu i zakonu”, zaključuje profesor Mitrić.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR