Indeks rodne ravnopravnosti koristi se za mjerenje nejednakosti u državama članicama EU, kao i zemljama u procesu pristupanja. Indeks omogućava praćenje napretka u prevazilaženju nejednakosti u šest ključnih dimenzija: Rad, Novac, Znanje, Vrijeme, Moć i Zdravlje, kao i dvije dodatne dimenzije: nasilje i unakrsne nejednakosti.
Izvještaj o Indeksu rodne ravnopravnosti pripremljen je pod okriljem projekta koji finansira Evropska unija “Podrška antidiskriminacionim i politikama rodne ravnopravnosti”, a sprovodi Kancelarija Programa Ujedinjenih nacija (UNDP) u Crnoj Gori, u saradnji sa Ministarstvom ljudskih i manjinskih prava. Indeks za Crnu Goru izračunao je MONSTAT, na osnovu metodologije Evropskog instituta za rodnu ravnopravnost (EIGE).
Deset ključnih informacija o rodnoj ravnopravnosti u Crnoj Gori
1. Sa vrijednošću Indeksa od 55, Crna Gora ostvarila je niži rezultat od prosjeka Evropske unije, gdje vrijednost indeksa iznosi 67,4 (od ukupno 100 poena). Na vrhu ljestvice nalaze se Švedska, Danska, Francuska, Finska i Velika Britanija, dok se četiri zemlje članice EU nalaze ispod Crne Gore – Rumunija, Slovačka, Mađarska i Grčka.
2. Najveće nejednakosti između muškaraca i žena u Crnoj Gori nalaze u domenu Moći, praćeno domenima koji se odnose na Vrijeme, Znanje, Novac i Rad. Najveća jednakost očitava se u domenu Zdravlja. U poređenju sa Evropom, najveća razlika između Crne Gore i zemalja EU zabilježena je u domenima Novca i Moći.
3. Izvještaj otkriva duboko ukorijenjene nejednakosti, koje se nekada kriju iza prosječnih vrijednosti. Na primjer, neka istraživanja ukazuju da se na intervjuima za posao, žene i dalje suočavaju sa pitanjima o njihovom bračnom statusu (64.1% ispitanica), koliko djece imaju (45.5%) ili čak o planovima da imaju djecu (35.6%).
4. Majčinstvo se i dalje svrstava u jednu od najčešćih prepreka za napredovanje u poslu, zadržavanje ili uopšte dobijanje radnog mjesta.
5. 8 od 10 žena provodi barem jedan sat obavljajući kućne poslove svaki dan, dok to isto važi za samo 1 od 10 muškaraca
6. Većina uposlenih u sektoru obrazovanja su žene (76.6%), ali se na rukovodećim mjestima u većini nalaze muškarci (63% direktora škola i vrtića čine muškarci).
7. Uprkos sve većim postignućima u obrazovanju, žene su obično angažovane u slabo plaćenim sektorima i zanimanjima.
8. Žene primaju 14%-16% manju platu od muškaraca, za isti angažman.
9. Činjenica da žene uglavnom ne posjeduju imovinu povećava njihovu finansijsku nesigurnost i zavisnost, što preraste u značajna uskraćivanja, od nemogućnosti da se napusti odnos koji karakteriše nasilno ponašanje, do nemogućnosti pokretanja biznisa.
10. Svega 22,9% članstva u upravnim odborima u najvećim kompanijama u Crnoj Gori koje se kotiraju na berzi čine žene.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR