Istraživanja pokazuju da građani najbogatijih zemalja svijeta rade prosječno pet sati dnevno. Ministar rada i socijalnog staranja Crne Gore, Boris Marić poručuje da treba da težimo tom standardu, odnosno budemo produktivniji za kraće radno vrijeme.
Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj objavila je rezultate višegodišnjeg istraživanja prema kojem radnici u Južnoj Americi rade najviše na svijetu - prosječno devet sati dnevno.
Na suprotnom kraju su najrazvijenije zemlje - Njemačka, Holandija, Norveška, Danska, gdje radnici na poslu prosječno provode 5 sati dnevno.
Crna Gora nije bila dio ovog istraživanja, ali prema posljednjim informacijama Instituta za strateške studije, građani Crne Gore rade 2200 sati godišnje, što znači da smo skloni dužem radnom vremenu:
Ministar rada i socijalnog staranja, Boris Marić, kaže da je jasno sta Crna Gora treba da čini: “Treba da težimo trendovima razvijenih demokratija. To zapravo znači da imamo situaciju u kojoj za manje časova radnog vremena možemo biti produktivniji.”
U Crnoj Gori je tradicija da se radi dugo, tako je bilo i u Jugoslaviji, podsjeća Marić.
U Evropi najviše rade Grci, čija ekonomska situacija nije blistava u posljednje vrijeme. Po broju radnih sati, Crnogorci nijesu daleko od Grka.
Predstavnici međunarodnih organizacija predlažu Crnoj Gori da unaprijedi socijalni dijalog, kaže ministar za Antenu M.
Organizacija za razvoj, sa sjedištem u Parizu upozorava da ove razlike među zemljama ukazuju koliko je produženo radno vrijeme zapravo kontraproduktivno i poziva sve zemlje da zaštite radnike.
Marić objašnjava da je mnogo otvorenih pitanja iz seta javnih politika koja treba riješiti da bi postigli smanjenje broja radnih časova. “Kako voditi socijalnu politiku, kako voditi politiku zapošljavanja, kako stimulisati tržište rada, kako upariti potrebe tržišta rada sa određenim obrazovnim profilima…”
Upitan za koliko godina će takva politika dati rezultate, ministar Marić za radio Antena M kaže: “Ne mislim da će nam trebati naročito mnogo vremena. U narednom petogodišnjem periodu, ukoliko mi zaista prihvatimo metode razvijenih zemalja, možemo postaviti neku osnovu. A kroz deset godina bi mogli imati zaista vidljiv iskorak.”
Istraživanje OECD-a uzelo je u obzir i stalno i privremeno zaposlene, kao i broj neradnih dana i praznika u svim analiziranim zemljama.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR