Međunarodni naučni simpozijum "Cetinjski filološki dani III", u organizaciji Fakulteta za crnogorski jezik i književnost, otvoren je sinoć i trajaće do 4. septembra na Cetinju.
Okupljenima se na otvaranju obratio dekan FCJK Adnan Čirgić navodeći da je do prije dvadesetak godina bilo nemoguće zamisliti u Crnoj Gori simpozijum koji ima za cilj promociju i unapređivanje jezičke, književne i kulturne montenegristike.
"Do kraja 60-ih godina minuloga vijeka takve montenegristike nije ni bilo već su sva duhovna ostvarenja crnogorska tretirana u okviru širega južnoslovenskoga konteksta, i to isključivo kao dio srpske kulture. A ono što montenegristika danas jeste začelo se u ovome gradu pod Lovćenom. Stoga je sasvim prirodno što ovaj simpozijum nosi ime Cetinjski filološki dani. U uslovima u kojima se danas nalazi Crna Gora ovakav bi simpozijum bio i nemoguć pod kakvim drugim imenom. Drago nam je što je uprava Prijestonice Cetinje svjesna te činjenice i što se zbog toga stavila u pokroviteljstvo ovoga skupa. Zahvalni smo i Turističkoj organizaciji Prijestonice, koja nam je omogućila ovakvo otvaranje simpozijuma", naveo je on.
Fakultet za crnogorski jezik i književnost najmlađa je naučna ustanova u Crnoj Gori. Tim više imponuje im, kaže Čirgić, podrška koju vide u odzivu na ovaj simpozijum, što okuplja relevantna imena ne samo iz domaće i regionalne no i evropske i američke filologije i balkanistike.
"Za svega 11 godina, otkad postoji, ova je ustanova uspjela organizovati 20-ak simpozijuma i okruglih stolova, nametnula se s preko 200 izdanja kao najznačajniji crnogorski izdavač iz oblasti humanistike, uspjela realizovati krupne projekte s kojima su se uzalud u koštac hvatale razne parazitske naučne ustanove u Crnoj Gori, među kojima bih posebno istakao Istoriju crnogorske književnosti, a od potonjih Filoloških dana finalizovali smo još jedan krupan projekt čije ćemo izdanje – nadam se – promovisati na sljedećem simpozijumu, a to je bibliografija Crnogorski jezik, koja sadrži preko deset hiljada jedinica. Kao ustanova koja radi u zemlji što je državni univerzitet i nacionalnu akademiju dobila tek 70-ih godina minuloga stoljeća i koja je prije manje od deceniju i po smogla snage svoj jezik nazvati svojim imenom i standardizovati ga u skladu s potrebama svojih govornika a ne u skladu s ukusom i ideologijom centara izvan Crne Gore, prirodno je da kaskamo za onim što su postigle zemlje iz našega okruženja. Ipak, čini mi se da rezultati rada postaju vidni i da se svijest o crnogorskome jeziku, kao jednome od četiri jezika štokavskoga sistema, probija i u slavistički svijet", dodao je.
Uslovi u kojima danas bitiše Fakultet za crnogorski jezik i književnost najteži su ne samo od našega osnivanja no i od vremena kad se počela etablirati savremena montenegristika, smatra Čirgić.
"Današnja zvanična Crna Gora sluškinja je četničke ideologije, koju sprovode nacional-šovinisti koji su na vlasti. Resorom crnogorske prosvjete, nauke i kulture rukovodi osoba koja se deklariše kao četnik, osoba koja javno priželjkuje smrt Latinki Perović, osoba koja Borisa Dežulovića javno naziva ustašom.
Crnogorski premijer oduševljava se likom i djelom episkopa koji je Crnogorce nazivao kopiladima iz Brozova Jajca, Crnu Goru fildžan-državom, Crnogorsku crkvu autofekalnom, crnogorski jezik nepostojećim. U takvim društvenim okolnostima, kad većina intelektualne javnosti ćuti u strahu od odmazde klero-nacionalista, kad se ne čuje stav ni Univerziteta Crne Gore ni Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, dobar dio profesora Fakulteta za crnogorski jezik i književnost prihvatio se moralne obaveze da javno ukazuje na pošasti našega društva. Imponuje činjenica da su naši studenti i diplomci napisali više tekstova, kolumni i apela o problemima u kojima se nalazi naše društvo no sva ostala crnogorska akademska zajednica", kazao je on i dodao:
"Cijena toga angažmana jeste stigmatizacija, medijska hajka, prijetnje, krivične prijave i sl. postupci od onih koji drže poluge moći.
Zbog takvoga angažmana Fakultet je bio izložen i finansijskoj blokadi i prljavome propagandnom linču u cilju konačnoga gašenja. No zahvaljujući prije svega širokoj građanskoj podršci, ponajprije Cetinjana i Cetinjanki, a onda i drugih građanki i građana Crne Gore, Fakultet još uvijek opstaje i danas je u prilici da bude domaćin i organizator ovoga simpozijuma.
Volio bih kad bih umio nabrojati imena svih koji su nam pomogli da opstanemo, bilo javnim protestom bilo na drugi način. To je najmanje što bih mogao učiniti. Nažalost, ne znam imena svima, a nikoga ne bih želio preskočiti. I međunarodni komitet za podršku FCJK te domaća i međunarodna peticija podrške, koju je potpisao veliki broj renomiranih naučnika, pokazali su namjesničkoj vlasti da nijesmo sami i da gašenje naše ustanove neće moći proći neopaženo, bez reakcije, bez borbe. Tim prije sam vam svima zahvalan što ste večeras ovđe jer i ovo držim dokazom podrške našem dosadašnjem radu", saopštio je Čirgić.
No, uprkos pritiscima i društvenom angažmanu, profesori, saradnici i diplomci našega Fakulteta uspjeli su pripremiti referat za ovaj simpozijum.
"Punih godinu dana usporen je naš rad, odloženi neki započeti projekti jer smo prinuđeni boriti se za opstanak – i montenegristike i Fakulteta. No bude li Crne Gore, biće i montenegristike. Neprimjereno bi od nas bilo baviti se samo sudbinom poluglasnika dok šovinisti pokušavaju zapečatiti sudbinu građanske Crne Gore. Nadajući se da ćemo sljedeći simpozijum organizovati u svjetlijim društvenim okolnostima, želim nam uspješan i plodotvoran rad simpozijuma uz zahvalnost na odzivu", zaključio je Čirgić na otvaranju.
Okupljenima se obratio i američki analitičar Januš Bugajski, analitičar i visoki saradnik "Fondacije Džejmstaun", a njegovo kompletno obraćanje pročitajte u POSEBNOJ VIJESTI.
Lipa
Uvijek samo najveća podrška za FCJK!