Konferencija "Belveder 2021 - uzroci i posljedice" koju su organizovali Crnogorski helsinsški odbor i Pobjeda posvećen je razmatranju događaja sa Belvedera 4. i 5. septembra 2021, kao i pregledu činjenica o tome kakav je trag ovaj događaj ostavio na crnogorsko društvo i politiku.
Drugi panel konferencije bio je prilika da se preispitaju pokušaji kriminalizacije protesta koji su uslijedili na Belvederu, ali da se sagledaju pravni i politički aspekti.
Novinarka Pobjede Kaćuša Krsmanović kazala je da je na Skupštini Crne Gore da ovu priču izvede do kraja i da preispita ko je od pripadnika prethodne vladajuće strukture i zašto skovao izraz "radikalni crnogorski ekstremizam". Ona vjeruje da se kriminalizacija Crnogoraca i Crnogorki dešava onda kada Zdravko Krivokpaić preuzima vlast u Crnoj Gori.
"Takva struktura upravo je željela da Belvederce predstavi kao vođe terorističke grupe. Imajući uvid u dokumentaciju SDT, sve akcije privođenja na Cetinju desile su se zato što, kako se u dokumentima navodi, postoji sumnja da su građani imali ilegalno oružje. To je bio razlog za uvođenje mjere tajnog nadzora određenim osobama, pa tako i našem građanskom aktivisti Aleksandru Saši Zekoviću", navodi Krsmanović.
Zaključuje da je njih pokušaj ipak bio bezuspješan jer smatra da se Belveder nije i neće moći kriminalizovati.
Država se očigledno svrstala na jednu stranu - na stranu crkve, a ne građana
Univerzitetski profesor i bivši sudija suda za ljudska prava u Strazburu kazao je da je sada fokus usmjeren isljučivo na Specijalno državno tužilaštvo i novog specijalnog državnog tužioca Vladimira Novovića. On se nada da će Novović nepristrasno pristupiti ovom slučaju i valjano ga riješiti.
Vučinić ocjenjuje da je najveća greška države u trenutku kada su se ovijali događaji na Belvederu bila ta što se jasno svrstala samo na jednu stranu.
"Država nije bila nepristrasna, ona se svrstala na stranu crkve, a protiv mirnih građana. Pokušali su da vrlo nemušto i neprofesionalno zadovolje interese obije strane, ali vidjelo se gdje su na kraju završili i kako su postupili", objašnjava Vučinić.
Kako tvrdi, razvoj događaja je bio takav da su se zapravo žrtve optužile a ne oni koji su koristili prekomjernu količinu suzavca, gumene metke i vodene topove. Vučinić tvrdi da se tu radi o klasičnoj zamjeni teza, gdje se mirni građani žele okarakterisati teroristima.
"Međutim, tu nema ni najdalje sumnje da je među djelovanjem građana bilo ni najstinijeg elemennta terorizma. Prvi preduslov za postojanje terorizma je predumišljaj, a jasno je da su ovdje građani samo htjeli da mirnim protestom iskažu nezadovoljstvo ustoličenjem Mićovića u Cetinjskom manastiru", poručio je Vučinić na panelu koji je vodio novinar Draško Đuranović.
Crkva Srbije je jačala, a to su svi zanemarivali
Vučinić dalje navodi da je Crkva Srbije bila jaka još od 90-ih te da je to pitanje, uprkos svim publikacijama i dokazima, zanemarivano.
"Vučić je to dobro procijenio i shvatio kako da iskoristi najjače oružje u svojim rukama. Crkva Srbije je supstitut srpske države", jasan je Vučinić.
Igra u kojoj je krajnju odluku imao Porfirije
Nakon smjene vlasti, vidjeće se u kojoj je mjeri ko nezavistan, ocijenio je diplomata Nebojša Kaluđerović.
"Kako god da posmatramo stvari, oko SPC se danas vrti sve. Mi ne možemo da formiramo vladu, da odlučujemo o obrazovnom programu, da vodimo politiku bez SPC. Uloga SPC je do te mjere jaka da je to dio kompletne politike. Za SPC je ustoličenje na Cetinju bilo pitanje života i smrti i logičan slijed stvari je da je cijelom akcijom komandovao patrijarh Porfirije", ističe Kaluđerović uz ocjenu da se igrala igra u kojoj je krajnju odluku morao da donese patrijarh srpski.
"Stičem utisak da će ustoličenje na Cetinju štetiti SPC, jer će Joanikije ostati upisan u istoriji po ustoličenju na onakav način. Svetosavlje se u Crnoj Gori uzima kao gotova stvar. Ovo što Belveder simbolizuje moramo da prevedemo na cijelu Crnu Goru", smatra Kaluđerović.
Slučaj će odlagati dok ne bude potpuno zaboravljen
Istoričar Novak Adžić smatra da Belveder 5. septembra prošle godine i zbor iz 1936. predstavljaju isti vrijednosni sistem.
"To je borba protiv onih koji tlače i ugnjetavaju Crnu Goru. Isti zahtijevi su bili isticani. Režim je 1936. godine po nalogu beogradske vlade napravio zločin i na Belvederu. Pucano je iz mitraljeza i ubijeno šest, ranjeno preko 20 ljudi, dok ih je 80 uhapšeno. Belveder '36 nije bio lokalni događaj kao što nije bio ni Belveder 2021. godine", kazao je Adžić.
Kako ističe, još od referendumskog perioda nije vidio jedinstvo suverenističkog bloka kao što je to bilo na Belvederu.
"Iskreno ne vjerujem da će tužilaštvo priču o Belvederu ispitati do kraja. Mislim da će se taj slučaj odlagati dok ne bude potpuno zaboravljen", zaključuje Adžić.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR