CGO: RTCG je privilegovani korisnik državnog budžeta

Centar za građansko obrazovanje (CGO), Institut alternativa (IA), Udruženje mladih sa hendikepom, Centar za ženska prava, Akcija za socijalnu pravdu, instituti sertifikovanih računovođa za poslovnu i finansijsku pismenost i forenzičko računovodstvo te ekonomska analitičarka i bivša državna sekretarka Mila Kasalica uputili su više prijedloga Državnoj revizorskoj instituciji (DRI) o subjektima i temama za koje smatraju da bi trebalo da se nađu u njihovom planu za iduću godinu.

Ovo je prvi put da je DRI javno pozvala civilni sektor, akademsku zajednicu i strukovna udruženja da se uključe u proces planiranja budućih revizija koji su na jučerašnjem okruglom stolu predstavili prijedloge.

Damir Nikočević (CGO) pažnju revizora je usmjerio na RTCG, dodajući da iz državnog bužeta obezbjeđuje 80 odsto prihoda ocjenjući da je zbog toga neuporedivo privilegovana. I Kasalica smatra da bi DRI trebalo da kontroliše poslovanje RTCG.

Predsjednik Instituta računovođa Rade Šćekić, ne predstavivši se odmah i kao predsjednik Revizorskog odbora RTCG, je kazao da se ranije uslovno mišljenje DRI ne odnosi na pitanja zbog ,,kojih bi RTCG trebalo da se razapne na krst“. Ne spori da ima problema, počevši od sistematizacije pa do svih ostalih pitanja koja su problematična u svakoj državnoj instituciji, ali ocjenjuje da to ne bi trebalo da bude razlog za novu provjeru. Ti su navodi izazvali negodovanje ostalih učesnika okruglog stola, jer je Šćekić tek naknadno naveo i svoju funkciju u Revizorskom odboru RTCG.

"Mislim da ove događaje ne treba zloupotrebljavati, jer ovdje imamo klasičnu situaciju da subjekat revizije sebe brani od toga da bude pod kontrolom. Moramo jasno znati ko govori za ovim stolom i da li je ispred neke strukovne institucije ili subjekta revizije čija se revizija planira",  kazao je Marko Sošić (IA).

Nikočević je ocijenio da je Šćekićevo izlaganje još jedan argument da RTCG treba da bude predmet revizije, dodajući ,,da ako je sve tako super, to treba i potvrditi“.

Predložio je za reviziju i Agenciju za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacija (AZLP), imajući u vidu da njen rad može značajno uticati na budžetska izdvajanja. Ukazao je da nedostatak kadra i neblagovremenost postupanja AZLP u slučajevima ćutanja administracije, pojedinci i organizacije koriste za sticanje materijalne koristi. Smatra da bi se pod lupom revizora trebali naći i Crnogorsko narodno pozorište, Narodni muzej, Muzički centar, Kinoteka, kao i ministarstva prosvjete i kulture i medija.

Sošić je predložio provjeru direktnih pogodbi kroz javne nabavke, ukazujući da je riječ o netransparentnom metodu koji pojedina ministarstva praktično isključivo koriste. Predložio je revizorima i da se pozabave otpremninama rukovodilaca u državnim preduzećima i preispitaju primjenu načela razmjene podataka po službenoj dužnosti na servisima koje građani najčešće koriste, a na koje su potrošeni milioni.

Kasalica je predložila da DRI provjeri Poštu i način na koji je regulisano pitanje imovine, imajući u vidu da, nakon što je 2011. godine prešla iz DOO u AD, nijesu sprovedene potrebne promjene u katastru koje su bile obavezne zbog promjene PIB-a.

Među prijedlozima za reviziju su i imenovanja javnih funkcionera, prekid hedžing aranžmana, kupovina akcija državnih kompanija, korišćenje aviona Vlade, troškovi putovanje, ugovori o djelu, koncesioni ugovori, izvršenje presuda, opštine Budva i Nikšić, Rudnik uglja i EPCG Solar.

Nijedan nadležni organ ne reaguje na ukazane zloupotrebe 
Senator Zoran Jelić je ukazao da sve izvještaje sa duplim negativnim mišljenjem šalju tužilaštvu, a u posljednje vrijeme i Savjetu za visoku korupciju gdje smatraju da postoji sumnja, kao što su uradili u slučajevima Fonda zdravstva, Agencije za investicije, Uprave za šume i Doma za stare u Bijelom Polju. Ipak, kako je naveo, nemaju povratnih informacija.

"Bilo je predloženo da DRI bude dio Savjeta, ali je iznenada odlukom o formiranju tog savjeta izbačena. Među članovima Savjeta ima ljudi koji su direktno uključeni u korupciju", kazao je Jelić.

Istakao je da na izvještaje ne reaguju ni iz Skupštine, dodajući da je u posljednje tri godine više izvještaja trebalo da skrenu pažnju poslanika, počevši od negativnih mišljenja za Sudski savjet, Vrhovni i Upravni sud do državnog tužilaštva i Ministarstva pravde.

"Kada smo imali negativan izvještaj za tužilaštvo, kome mi to da pošaljemo, samom tužilaštvu", pita se Jelić dodajući da nijedan poslanik nije reagovao niti tražio kontrolno saslušanje zbog toga kao ni zbog neopravdano potrošenih 89 miliona eura u Fondu zdravstva.