Kada su u pitanju mehanizmi osnaživanja multikulturalnosti kao najvećeg sociokulturnog blaga, jeste osnivanje direktorata za multikulturalizam 2022. godine, kazala je, na današnjem forumu o multikulturalnosti, u organizaciji CGO, Ljudmila Popović, v.d. generalne direktorice Direktorata za interkulturalizam, Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava.
„Multikulturalnost je naš fakt, a šta mi radimo sa tim blagom? Kakva je naša dalja akcija da koristimo benefite takvog blaga?“, upitala je Popović.
Kako navodi misija direktorata počiva na vrijednostima univerzalnih ljudskih prava i odgovornosti, ali i univerzalne humanističke vrijednosti.
„Takođe, naša misija je da izdignemo Crnu Goru kao zemlju interkulture, jer je to naš najveći adut i spas. Mi jesmo mali, ali smo izuzetni“, kazala je Popović.
A savjetnik i zamjenik ambasadora Kanadske ambasade David Morgan kaže da je svako društvo sklono povremenim povećanjima tenzija između različitih vjerskih i etičkih grupa. se usvajanjem zakona daje podrška mladim ljudima.
„Moramo da zapamtimo da socijalni multietički i multikulturalni suživot nijesu nešto što nam je dato samo tako i to ne treba uzimati zdravo za gotovo, moramo njegovati tu koheziju i to nam mora biti navika“, objašnjava Morgan.
Jedan od efikasnih mehanizama za postizanje ovog cilja jeste obrazovanje i promovisanje ovih vrijednosti u školama, kaže Morgan.
„Učeći djecu ovim vrijednostima stvaraju se inkluzivna i harmonična društva. Još jedan mehanizam su usvajanje zakona koji štite prava manjinskih grupa“, rekao je Morgan.
Ističe da stvaranjem platformi za dijalog se mogu razbiti predrasude, te da su mladi izloženi uticajima koji ih mogu povesti pogrešnim stazama.
„Naša je dužnost da mlade ljude konstruktivno uputimo, ovakvi projekti su važni za izgradnju svijetle budućnosti“, ističe Morgan.
Poslanica DPS-a i članica Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport u Skupštini Crne Gore Zoja Bojanić- Lalović navodi da je program građanskog obrazovanja mogao da napreduje i razvija toleranciju.
“Politika multikulturalnosti je u krizi, nastojaćemo da kroz Parlament promovišemo ove vrijednosti, međutim i politički diskurs je problematičan”, kaže Bojanić- Lalović.
Profesor na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost, istoričar Boban Batrićević naglasio je da vjerske institucije funkcionišu mimo standarda, te da nijesu prošle proces razvitka. Dodajući da kada govorimo o vjerskim organizacijama mora postojati autocenzura.
“Crna Gora danas ima problem jer nijesmo gradili institucije koje djeluju samostalno, dakle nemamo institucije odvojene od režima pa koji god režim bio”, rekao je Batrićević.
Ističe da smo postkomunističko društvo i da ta tranzicija još uvijek traje.
Kaže da 2020. godine nije došlo samo do promjene vlasti, već do cjelokupne promjene narativa.
“Crna Gora je apsolutno promijenila način na koji je ranije razmišljala u konceptu multikulture i sada imamo favorizaciju određenih etničkih i vjerskih grupa što je svakodnevnica. Ovdje je došlo do apsolutno cijelokupne promjene programskih načina na kojima je Crna Gora 2006. temeljila svoj program”, objašnjava Batrićević.
Navodi da smo kao društvo u nekoj međufazi i da je crnogorsko društvo preskočilo neke razvojne korake.
“Oni koji su naslijedili vlast baštine jednu od temeljnih vrijednosti, a to je ‘pomirenje’, a kako smo dobili pomirenje ako jedan od vjerskih lidera određeni narod naziva ‘nepostojećim’ ? “, smatra Batrićević.
Kaže da smo u situaciji kada strahujemo od etničke i kulturne podjele i da smo u strahu da upravo to može biti izvor sukoba.
Andro Martinović, reditelj je istakao da je u početku mislio kako je optužnica protv Batrićevića podignuta zbog kršenja autorskih prava.
“Batrićević je iskoristio sve što su oni tamo govorili i od toga napravio tekst. Juče smo vidjeli da kada se obilježava godišnjica zločina u Štrpcima, a paralelno sa tim imali smo sastanak protagonista te ideologije, tako smo na istom prostoru imali i uzrok i posljedicu jednog zločina”, kaže Martinović.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR