Istraživanje: Visoka upotreba nikotina nije ključan faktor u razvoju bolesti povezanih s pušenjem

Švedska, uprkos sličnom nivou ukupnog korišćenja nikotina među svojim stanovnicima, ima znatno niže stope obolijevanja od bolesti povezanih s pušenjem u poređenju s drugim evropskim narodima, pokazuje najnoviji izvještaj koji su objavili međunarodni zdravstveni stručnjaci pod nazivom "Bez dima, manje štetnosti" (No Smoke, Less Harm).

Ova zdravstvena studija opisuje procenat upotrebe nikotina u Švedskoj u odnosu na uporedive zemlje, potvrđujući da korišćenje nikotina nije ključan faktor u razvoju bolesti povezanih s pušenjem i pruža dodatne dokaze da je zapravo način konzumacije nikotina ono što utiče na zdravlje potrošača, prenosi Business Wire.

Studija pokazuje da, iako se u Švedskoj nikotin koristi ništa manje u odnosu na evropski prosjek, ova zemlja ipak ima čak do 41 odsto manju incidencu raka pluća i manje od polovine smrtnih slučajeva povezanih sa pušenjem u poređenju sa drugim evropskim zemljama.

Švedska je poznata po tome što omogućava široko korišćenje duvanskih i nikotinskih proizvoda za oralnu upotrebu kao i bezdimnih elektronskih uređaja.

„Ova razlika između pušenja cigareta i upotrebe bezdimnih proizvoda je ključna. Dok nikotin izaziva zavisnost, on ne izaziva ozbiljne bolesti povezane sa pušenjem. Naši nalazi podržavaju da se fokus sa prestanka pušenja cigareta pomjeri na zamjenu sa manje štetnim alternativama, i to za one pušače koji ne mogu u potpunosti da prestanu“, kaže profesor Karl Fagerstrom, stručnjak za javno zdravlje i saradnik u procesu pripreme izvještaja.

Švedske proaktivne i edukativne mjere u javnom zdravstvu kao i regulatorni okviri bili su glavni pokretači prelaska na ove alternative, što je značajno uticalo na unaprjeđenje javnog zdravlja. Izvještaj ističe da bi prihvatanje sličnih strategija smanjenja štetnosti moglo da bude ključno za druge zemlje koje se bore sa štetnim uticajem duvanskog dima.

„Švedsko iskustvo pokazuje da razumijevanje i rješavanje pogrešne percepcije javnosti o nikotinu može dovesti do zdravstvenih politika koje bolje štite i informišu potrošače“, zaključio je Fagerstrom.