Od januara prošle do maja ove godine ukupno je riješeno 60 slučajeva dojava o bombama i sve prijave, čiji sadržaj se odnosio na prijetnje putem mejla, bile su lažne, saopštili su iz Uprave policije za Pobjedu, dodajući da je praksa pokazala da motivi slanja lažnih dojava o bombama mogu biti različiti. Naveli su da se iz riješenih slučajeva može zaključiti da se pretežno radi o maloljetnicima koji na taj način žele da izbjegnu provjere znanja u obrazovnim ustanovama, a nerijetko je u pitanju i zabava.
Psihološkinja Marica Stijepović za Pobjedu kaže da djeluje kao da smo se na ovakve situacije navikli i očekujemo ih, što, kako kaže, smanjuje stres, ali i dovodi do pogrešne percepcije situacije kao sasvim bezazlene, osobito kod djece.
- Intenzivnim radom Grupe za suzbijanje krivičnih djela visokotehnološkog kriminala u saradnji sa drugim državnim institucijama, kao i u međunarodnoj saradnji sa organizacijama kao što su Interpol i Europol, uspješno je riješeno 60 slučajeva. Upravo i ovi rezultati ukazuju na kontinuirani rad Grupe za suzbijanje krivičnih djela visokotehnološkog kriminala, kao i na preduzete mjere i radnje u saradnji sa nadležnim tužilaštvima u vezi sa lažnim prijavama koje su izazvale paniku i nerede u javnosti - kazali su iz Uprave policije.
Krivične prijave
Naveli su da su od 1. januara 2024. do 1. maja 2025. godine službenici Grupe za suzbijanje krivičnih djela visokotehnološkog kriminala podnijeli ukupno sedam krivičnih prijava u odnosu na sedam lica koja se sumnjiče za krivična djela lažno prijavljivanje i izazivanje panike i nereda. Dodali su da su, osim toga, podnijete i prekršajne prijave protiv četiri punoljetne osobe zbog zanemarivanja djeteta, shodno članu 37 Zakona o zaštiti od nasilja u porodici.
- Iz do sada riješenih slučajeva može se zaključiti da se pretežno radi o maloljetnim licima, koja na taj način žele da se izbjegnu određena testiranja, tj. provjere znanja u obrazovnim ustanovama, a nerijetko i iz zabave - naveli su iz Uprave policije.
Analizom prikupljenih informacija, kako su pojasnili iz UP, u odnosu na lažne mejl dojave o postavljenim eksplozivnim napravama, konstatuje se da su prijetnje upućene uz korišćenje mejl platformi koje obezbjeđuju anonimizaciju korisnika kako bi se zamijenili identifikacijski podaci korisnika i samim tim zaštitila njihova privatnost.
- Takođe, zbog same kompleksnosti načina izvršenja krivičnog djela, tj. činjenice da je isto izvršeno korišćenjem informacionih tehnologija, koje su u ovom momentu toliko napredovale da je od pojedinca uz posjedovanje ograničenih vještina i znanja iz ove oblasti, lako moguće prikriti tragove i samim tim produžiti tok vođenja same istrage - objasnili su iz UP.
Prema njihovim riječima, rješavanje ovakvih i sličnih slučajeva zahtijeva iscrpne analize i provjere, koje, kako navode, nerijetko zahtijevaju i uključivanje međunarodnih partnerskih službi i inostranih kompanija, pa samim tim podrazumijevaju i određeni period za njihovu realizaciju.
- Kontinuiranom saradnjom između predstavnika Uprave policije i drugih državnih institucija, u datim situacijama, pronalaze se adekvatna rješenja za nesmetano funkcionisanje svih institucija od javnog interesa - kazali su iz UP u odgovoru na naše pitanje da li se može preduprijediti ponavljanje tih situacija.
Izostaju razgovori sa djecom
Psihološkinja Marica Stijepović kazala je za Pobjedu da su prije nekoliko godina dojave o bombama u školama izazivale i kod djece i kod roditelja, sasvim očekivano i opravdano, strah i stres.
- Takva vrsta dojave i prekida nastave učini da iz jedne bezbjedne svakodnevne situacije dođemo u vanredne okolnosti, ne znamo kako da se ponašamo, jesmo li stvarno ugroženi, da li treba djecu slati u školu narednog dana, ko stoji iza dojave... naš nervni sistem bude alarmiran i pobuđen, što je sasvim prirodna reakcija, i treba mu vrijeme da se vrati u normalu. Nijesu postojale procedure o postupanju, jer je sama situacija bila prilično nova za naše društvo i neočekivana, što je pridonijelo osjećaju ugroženosti - navela je Stijepović.
Kazala je da, nakon što se ovakva situacija više puta ponovila, tokom dužeg razdoblja, bez nekih stvarnih procjena, djeluje kao da smo se na nju navikli, očekujemo je, što smanjuje stres, ali i dovodi do pogrešne situacije kao sasvim bezazlene, osobito kod djece.
- Istina je da oni više ne doživljavaju dojave o bombama kao bilo kakav stres, čak im se i raduju, barem većina njih, jer to znači da idu kućama, i da možda preskaču važne pismene i odgovaranja. Još i više od pogrešne percepcije o uspjehu i trudu i, uostalom, neminovnosti provjere znanja, mislim da na ovaj način uče i da ne vjeruju ovakvim objavama, te da percipiraju da ni odrasli oko njih u ovim situacijama ne znaju što da rade i kako da se postave. Takođe, da se počinje otkrivati tek nakon nekog vremena, da nema nekih posljedica po njih, barem ne uvremenjenih - istakla je Stijepović, na pitanje Pobjede o pogrešnim percepcijama vrijednosti kod djece.
- Povremeno imamo objave o tome da je neko „otkriven“, da su protiv nečijih roditelja podnijete određene prijave, ali djeci to malo znači, ako ove informacije dođu do njih. Do sada, barem sudeći po objavama medija, počinioci su bili uglavnom adolescenti. U ovom razdoblju mozak se intenzivno razvija, posebno se nijesu do kraja razvile određene moždane strukture koje su zadužene za percepciju okoline, tako da je vrlo važno da ova ponašanja imaju određene posljedice, da se odmah zna ko je počinilac, da on ima određenu sankciju, da se utvrdi uzrok ponašanja i da se o tim stvarima priča s djecom - naglasila je Stijepović.
Ovako, kako je rekla, čini se da se sve završi na dojavi, djeca odu kućama, imaju kratkotrajno zadovoljstvo, bez nekog učenja iz iskustva, bez anticipacije što slijedi ako se ponovi ovakva situacija - i za njih, i za eventualne počinioce.
- Pošto se radi o adolescentima, ovdje ne pričamo o nekim drakonskim kaznama, nego o razumnim, uvremenjenim posljedicama svih ponašanja, pa i ovoga. Na taj način mi kao odrasli učimo odgovornost. Časovi se uglavnom ne nadoknađuju, a moj utisak je i da se o ovoj temi s djecom ne razgovara dovoljno. Potrebno je, međutim, da svi uključeni sistemi preuzmu odgovornost, ne za pojavu već za način na koji izlazimo na kraju sa njom, što se čini da izostaje - zaključila je Stijepović.
Podsjećanje
Kako je Pobjeda pisala, o lažnim dojavama postavljenim bombama u obrazovnim ustanovama iz Osnovnog državnog tužilaštva našem listu je rečeno da je 2020. godine formirano tri predmeta, od kojih su dva protiv nepoznatih činilaca u postupku izvida, u jednom je podnijeta optužnica. U 2021. godini formirana su dva predmeta, oba u postupku izvida, zatim 2022. godine formirano je tri predmeta, od kojih se jedan odnosi na pronalaženje ručne bombe, svi u postupku izviđaja. U 2023. godini formirano je osam predmeta, od kojih je jedan protiv maloljetnog učinioca u postupku izviđaja, jedan ustupljen Republici Češkoj, a preostalih šest su u postupku izviđaja, od čega se jedan odnosi na pronalaženje više eksplozivnih naprava. U 2024. godini formirano je 12 predmeta koji se nalaze u postupku izviđaja.
Takođe, lažne dojave o bombama su se desile 8. maja u Medicinskoj školi, Ekonomskoj, Elektro školi i privatnoj Gimnaziji u Tološima. Istog dana u nikšićke tri srednje škole bile su dojave i evakuisani su učenici i nastavno osoblje iz Gimnazije „Stojan Cerović“, Prve srednje stručne škole i Srednje stručne škole. Samo nekoliko dana iste dojave su zabilježene na Cetinju 14. maja ove godine u Gimnaziji, Srednjoj likovnoj školi i Stručnoj školi, kao i 15. maja u Srednjoj elektrotehničkoj školi „Vaso Aligrudić“ u Podgorici. Takođe, prošlog mjeseca zabilježeno je nekoliko lažnih dojava o bombama u nekoliko srednjih škola u Crnoj Gori, a, kako su i sagovornici potvrdili, uzrok je izbjegavanje odgovaranja za završnu ocjenu.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR