Kako svaki građanin, tako i predsjednik države ima pravo da podnese inicijativu za ocjenu ustavnosti, zakonitosti, bilo kojeg opšteg akta, ali od toga ne možemo mnogo očekivati, kaže za Antenu M advokat Veselin Radulović, komentarišući najavu šefa države Jakova Milatovića, da će na sudu nastaviti borbu protiv Zakona o potvrđivanju Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između vlada Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata, za koji je juče morao potpisati ukaz o proglašenju.
“Ali možda i na tom slučaju najbolje vidimo zbog čega su političari onoliko pokušavali, i pokušavaju i dalje, da drže pod kontrolom Ustavni sud i da obezbijede većinu, da tako kažem, i u tom sudu, da imaju većinu jednaku kao što imaju većinu u parlamentu. Jer negdje se možda očekuje od tih sudija, koje se biraju na takav način, da ostvare i ono što je njihov zadatak kada budu izabrani – da ne štite ustavnost i zakonitost, već da štite partijski interes”, kaže Radulović.
Mnogo je, dodaje, loše što imamo Ustavni sud ovakav kakav je.
“Zbog toga ne možemo imati velika nadanja kada je posrijedi najava predsjednika Milatovića, jer ko god ima bilo kakvo iskustvo sa Ustavnim sudom, zna da je potrebno da prođe najmanje tri do četiri godine da bi Ustavni sud uopšte razmatrao neki predmet, neku inicijativu ili predlog za ocjenu ustavnosti i zakonitosti.
Do tada se puno toga može završiti. Ustavni sud nikada nije imao bilo kakvu proaktivnu ulogu, iako i to može i treba da radi shodno zakonu, posebno kada su u pitanju ovakvi slučajevi. I opet kažem – zbog toga mislim da nemamo previše razloga da se nadamo u ono što bi trebalo da bude nada svim građanima u nekoj demokratskoj i pravno uređenoj državi, a to je Ustavni sud, kao posljednja brana zaštite ustavnosti, zakonitosti i osnovnih ljudskih prava”, ističe advokat.
Radulović je na upit Antene M komentarisao i ocjenu Demokratske partije socijalista da je pucnjava u centru Podgorice i lakše ranjavanje više osoba vatrenim oružjem, posljedica djelovanja tužilaštva u slučaju Danila Mandića, kada je pucanje u noge okarakterisano kao izazivanje opšte opasnosti, a ne kao teško ubistvo u pokušaju.
“Bez obzira na očiglednu političku motivaciju takve izjave, kada ona dolazi od bilo koje političke partije, moramo biti iskreni pa priznati da je upravo tako. Neki slučajevi u praksi, ne samo ovaj, koji se tiče predsjednika Skupštine Andrije Mandića i njegovog sinovca, već i brojni drugi, šalju veoma lošu poruku. Neki koraci i potezi pravosuđa, naravno i neki pravosnažno okončani postupci gdje ne samo da je kvalifikacija bila sporna, već je i kaznena politika bila takva da nije djelovala sasvim sigurno odvraćajuće na izvršioce krivičnih djela ili na potencijalne izvršioce da u budućnosti ne vrše krivična djela.
Dakle, sasvim osnovano se može to pitanje i ta sumnja pojaviti i u ovom slučaju, jer jako je problematično, puno je kontroverzi i sumnji pratilo ovaj događaj u vezi sa sinovcem gospodina Mandića. Pa je na kraju i ova kvalifikacija takva da može da izaziva prilično ozbiljne sumnje da je donesena pod nekom vrstom političkog uticaja i da bi se sinovcu gospodina Mandića olakšao postupak u nekom budućem suđenju.
Dakle, to je uvijek loše i uvijek se takvim odlukama šalje loša poruka. Možda slučaj u centru grada konkretno nije direktna posljedica toga, ali se sasvim osnovano može sumnjati da se stvara takva klima da svi oni koji su skloni vršenju nasilja, koji nose oružje i koji su spremni veoma lako da ga potegnu i upotrebe – da nemaju tu bojazan da će pravosuđe na to adekvatno reagovati. Odnosno, da imaju dovoljno razloga da se nadaju da će imati jedan povlašćen tretman i da neće snositi one posljedice koje bi morali snositi za izvršenje tako teških krivičnih djela”, zaključio je Radulović.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR