24 °

max 24 ° / min 16 °

Nedjelja

31.08.

24° / 16°

Ponedjeljak

01.09.

26° / 16°

Utorak

02.09.

30° / 19°

Srijeda

03.09.

26° / 18°

Četvrtak

04.09.

27° / 17°

Petak

05.09.

32° / 18°

Subota

06.09.

31° / 20°

Podijeli vijest sa nama.

Dodaj do 3 fotografije ili videa.

Maksimalna veličina jednog fajla je 30MB

minimum 15 karaktera

This site is protected by reCAPTCHA and the Google. Privacy Policy and Terms of Service apply.
Djeca na mreži – Kako ih naučiti da budu bezbjedna i medijski pismena?

Izvor: medijskapismenost.me

Društvo

Comments 0

Djeca na mreži – Kako ih naučiti da budu bezbjedna i medijski pismena?

Izvor: medijskapismenost.me

Autor: Antena M

  • Viber

Piše: Bojan Jušković, edukator za bezbjednost djece

U digitalnoj eri, korišćenje interneta i društvenih mreža postalo je svakodnevna realnost za djecu i adolescente. Gotovo svaka online platforma koja omogućava interakciju među korisnicima danas se svrstava u kategoriju društvenih mreža.

One djeci nude prostor za zabavu, komunikaciju i izražavanje, te se njihov značaj u životima mladih konstantno povećava. Istraživanja pokazuju da upotreba društvenih medija može pozitivno uticati na razvoj komunikacijskih i tehničkih vještina, kao i na socijalne veze mladih. Međutim, ova digitalna stvarnost nosi sa sobom i niz izazova i rizika, posebno imajući u vidu ograničenu sposobnost djece da samostalno prepoznaju opasnosti i donesu zrele odluke.

Dječija radoznalost, nedostatak iskustva, emocionalna impulsivnost i snažan uticaj vršnjaka čine ih posebno ranjivima u online prostoru. Neprimjereni sadržaji, digitalno nasilje, seksualna eksploatacija (tzv. grooming), gubitak privatnosti, kao i pritisak da se na mreži prikazuju „savršeno“, predstavljaju stvarne prijetnje njihovom mentalnom zdravlju i osjećaju sigurnosti. Pored toga, izloženost dezinformacijama i viralnim izazovima koji ponekad uključuju i rizična ponašanja, ukazuje na potrebu za ozbiljnim i sistemskim pristupom u zaštiti djece. Ključno pitanje koje se sve češće postavlja jeste: koliko zaista znamo o tome šta naša djeca rade na internetu, i kako ih možemo zaštititi na način koji je istovremeno djelotvoran i razuman?

Generacijski jaz

Jedan od osnovnih problema leži u generacijskom jazu. Djeca su tzv. digitalni urođenici – rođena u okruženju tehnologije, instinktivno i brzo savladavaju nove aplikacije i platforme. Sa druge strane, mnogi roditelji i nastavnici su digitalni imigranti – korisnici koji su se tehnologiji priključili kasnije, često bez dubljeg razumijevanja njenog funkcionisanja i potencijalnih rizika. Upravo na tom raskršću stupa na scenu medijska pismenost – ne kao luksuz ili dodatna vještina, već kao osnovna životna kompetencija u savremenom društvu. Medijska pismenost ne znači samo tehničku sposobnost korišćenja uređaja. Ona podrazumijeva razumijevanje kako mediji funkcionišu, sposobnost kritičkog promišljanja, prepoznavanje dezinformacija, zaštitu privatnosti i odgovorno ponašanje u digitalnom prostoru. Efikasna zaštita djece na mreži mora biti više od puke zabrane i kontrole. Potreban je sveobuhvatan društveni odgovor – sinergija škole, porodice, medija i zakonodavnih tijela. Školski sistemi bi trebalo da integrišu medijsku i digitalnu pismenost u redovnu nastavu, kroz konkretne sadržaje i praktične radionice. Nastavnici, kao ključni akteri u obrazovanju, moraju biti adekvatno obučeni kako bi mogli pomoći djeci da razviju kritički odnos prema onome što vide i dijele online.

Porodica, sa druge strane, ima ulogu primarnog i najvažnijeg faktora u oblikovanju digitalne kulture djece. Roditelji bi trebalo da grade odnos povjerenja sa djecom, da otvoreno razgovaraju o njihovim online iskustvima, bez osuđivanja i prijetnji. Pitanje koje se često postavlja jeste – mogu li tehnička rješenja (npr. aplikacije za roditeljsku kontrolu) pomoći u zaštiti djece? Odgovor je – djelimično. Iako mogu pružiti određeni nivo nadzora i zaštite, ona nikako ne smiju biti zamjena za razgovor, edukaciju i povjerenje. Najefikasniji alat zaštite nije tehnologija, već znanje koje djeci prenosimo. Djeca treba da znaju zašto je važno zaštititi svoje lične podatke, kako da prepoznaju manipulaciju i kome mogu da se obrate ako se osjećaju ugroženo. Ove vještine ne dolaze same od sebe – one se uče i njeguju. Uloga odraslih nije da budu nadzornici, već vodiči kroz složen digitalni svijet. Kroz edukaciju, zajedničko učenje i otvorenu komunikaciju, djeca stiču neophodne alate da budu bezbjedna, a istovremeno slobodna da istražuju, stvaraju i rastu.

Medijska pismenost nije opcija, već društveni imperativ

U vremenu u kojem informacije putuju brže nego ikada prije, a digitalne granice su sve nevidljivije, investiranje u medijsku pismenost djece nije opcija – to je društveni imperativ. Ukoliko želimo da naša djeca budu sigurni, odgovorni i samosvjesni digitalni građani, moramo im ponuditi više od zabrana i aplikacija. Moramo im dati znanje. Jer, najjači digitalni štit nije filter, firewall ili lozinka – već kritički um koji zna da prepozna rizik i donese ispravnu odluku.

Komentari (0)

POŠALJI KOMENTAR