Ovogodišnji požari u Crnoj Gori ostavili su za sobom ogromne posljedice, kako po ekonomiju, tako i po prirodu. Izvršna direktorica NVO Green Home, Azra Vuković, u razgovoru za CdM upozorava da će šteta tek djelimično biti procijenjena, dok će obnova ekosistema trajati godinama.
Procjena štete – grube procjene umjesto detaljnih analiza
„Ovi požari su izazvali velike gubitke, kako ekonomske, tako i ekološke. Kada je riječ o ekonomskoj šteti, vjerovatno će biti formirane komisije koje će utvrditi materijalnu štetu u pogođenim područjima, a prema najavama ministara, biće obezbijeđena i finansijska nadoknada za one koji su pretrpjeli gubitke”, kaže Vuković.
Sa druge strane, dodaje ona, kada se radi o šumskim požarima, u Crnoj Gori se rade samo grube procjene bez detaljnih analiza, “i bojim se da će i ovoga puta biti tako.”
Obnova ekosistema – prioritet mora biti stručni pristup
Sagovornica CdM-a ističe da je obnova prirodnih staništa uništenih u požarima zahtjevan proces.
„Prirodna regeneracija je moguća u travnatim ekosistemima, ali za druge tipove staništa biće potrebno mnogo više vremena. Mjere koje se mogu primijeniti uključuju postavljanje prirodnih barijera radi sprječavanja erozije, sadnju autohtonih vrsta i postavljanje skloništa za ptice. Međutim, važno je da se sve radi stručno, a ne populistički, kao što su bile brzoplete akcije sadnje neprilagođenih sadnica u prošlosti”, naglašava Vuković.
Prema njenim riječima, zbog velikih opožarenih površina i činjenice da se one ne nalaze u zaštićenim područjima, teško je očekivati sistematsku obnovu.
„Bilo bi korisno primijeniti mjere makar na određenim prioritetnim područjima koja se prethodno moraju definisati”, smatra izvršna direktorica NVO Green Home.
Nedostatak prevencije – glavni propusti
Vuković naglašava da su požari mogli biti makar ublaženi da su se primjenjivale preventivne mjere.
„Potrebno je održavati putne pojaseve, čistiti naselja od suve trave i otpada, postavljati rezervoare za vodu i redovno održavati hidrantske mreže. Nažalost, svjedočili smo naseljima bez vode tokom požara, što je zastrašujuće. Neophodno je i jačati dobrovoljna vatrogasna društva, edukovati stanovništvo i uvesti adekvatne kazne za paljenje vatre na otvorenom. A najvažnije je opremiti vatrogasne službe koje trenutno rade u izuzetno teškim uslovima”, istakla je Vuković za CdM.
Klimatske promjene – daleka i strana tema
„Nažalost, u Crnoj Gori klimatske promjene se ne shvataju ozbiljno, baš kao ni brojni drugi rizici. To pokazuje naš odnos prema sopstvenoj bezbjednosti – od vožnje djece bez pojasa, do paljenja livada i otpada. Sve se to mora rješavati kroz edukaciju, ali i kroz stroge kazne“, navodi Vuković.
Država kasni sa reakcijom
Kao jedan od ključnih problema, ona potencira odsustvo sistemskog i blagovremenog djelovanja države.
„Imamo ljude koji znaju šta treba uraditi, ali se njihovi glasovi ignorišu. Takođe, može se zaključiti i da su Vladi Crne Gore, kako ovoj aktuelnoj, tako i brojnim drugim iz ranijih perioda značajno prioritetniji personalni i partijski benefiti koji se ogledaju kroz ogroman, a nefunkcionalan, administrativni aparat; kroz nevjerovatno velike troškove za službena putovanja, reprezentacije, službena vozila, službene avione itd… dok je zahtjev za popravku letjelica odobren tek kada smo bili usred velikih požara. To jasno govori o neblagovremenoj reakciji i lošem postavljanju prioriteta”, naglasila je Vuković.
Ipak, Vuković naglašava i značaj međunarodne pomoći.
„Vidjeli smo koliko je važna podrška drugih država koje su nam pomogle da stavimo požare pod kontrolu. Na tome moramo biti zahvalni”, zaključila je Vuković u razgovoru za CdM.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR