Dr Mladen Miškulin je vodeći stručnjak u oblasti ortopedije i traumatologije sa više od 30 godina iskustva. Specijalista ortopedije i traumatologije prepoznat je u primjeni artroskopske hirurgije i protetske zamjene zglobova i izveo je prvu transplantaciju hrskavice u Hrvatskoj.
Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, specijalizaciju završio u Istituto Ortopedico Rizzoli u Bologni, Docent je na Sveučilištima u Splitu i Dubrovniku, gdje vodi Katedru za ortopediju i traumatologiju.
Aktivan je predavač na međunarodnim kongresima i voditelj stručnih tečajeva u Italiji, Njemačkoj, Rusiji i drugdje. Član je brojnih stručnih društava, uključujući Hrvatsko ortopedsko društvo i Međunarodno društvo za artroskopiju i sportsku medicinu.
Bivši vrhunski vaterpolista i sportski medicinski stručnjak, organizovao je zdravstvenu zaštitu sportista u rukometu, vaterpolu i skijanju. Za izuzetan doprinos medicini i sportu odlikovan je Redom hrvatskog pletera.
Autor je brojnih naučnih radova u prestižnim međunarodnim časopisima, kontinuirano doprinoseći razvoju ortopedije i traumatologije.
Povod za razgovor na Anteni M je njegova revolucionarna metoda ugradnje endoproteze koljena uz pomoć vještačke inteligencije. Kroz intervju, osvrnućemo se i na transplantaciju hrskavice i liječenje matičnim ćelijama.
Antena M : Prvi ste izveli transplantaciju hrskavice u Hrvatskoj, čime ste postavili temelje za inovacije u ortopedskoj hirurgiji?
.jpg)
Dr Mladen Miškulin: Nijesam baš najpoznatiji isključivo po transplantaciji hrskavice, ali to je svakako jedan od zahvata kojima se bavim već gotovo 30 godina. Još od početnih, mukotrpnih istraživanja i presađivanja, pa do današnjih modernih vremena, ova tehnika se značajno usavršila.
Radi se o postupku kojim se mogu nadoknaditi određena oštećenja hrskavice, ali, nažalost, ona nije primjenjiva kod svih pacijenata. Rezervisana je uglavnom za mlade ljude, najčešće sportiste, i to u razvojnoj dobi. Najčešće su to mladići koji, uslijed povreda koljena, umjesto da im stradaju ligamenti ili meniskus, imaju odlomljen komad hrskavice koji slobodno pluta u zglobu.
Nekada smo taj dio uklanjali, ali danas je moguće sačuvati ga i kombinovati sa hrskavicom iz drugih djelova koljena koja nisu pod opterećenjem. Na taj način defekt, odnosno rupa u hrskavici, popunjava se kombinacijom hrskavičnih i matičnih stanica.
Rezultati su impresivni – nakon godinu ili dvije, pri kontrolnoj artroskopiji gotovo da se ne može vidjeti gdje je bio defekt. Tako mladim pacijentima značajno produžavamo sportsku karijeru. Međutim, za pacijente sa kojima je hrskavica uništena zbog zbog artroze, ova metoda još nije rješenje – u tim slučajevima je potrebna zamjena zgloba.
Antena M : Koliko traje oporavak nakon ugradnje hrskavice i da li postoperativni bol pravi problem?
Dr Mladen Miškulin: Nakon operacije praktično nema jačih bolova. Ostane tek blagi bol prvih nekoliko dana, ali brzo jenjava. Što se tiče oporavka, za povratak laganim sportskim aktivnostima bez kontakta potrebno je oko šest do osam mjeseci. Za potpuni povratak i kontaktne sportove obično treba još nekoliko mjeseci, tako da se za godinu pacijent može vratiti svim sportskim izazovima.
Antena M: Pionir ste u primjeni revolucionarne metode ugradnje koljena kod pacijenata s endometriozom, pomjerili ste granice u ortopediji i postavili nove standardi u medicine. Kojim pacijantima je neophodna ova hirurška intervencija koju radite uz pomoć vještačke inteligencije?
Dr Mladen Miškulin: Zamjena koljena je standardni zahvat koji predstavlja kraj dugogodišnjih muka pacijenata sa teškim oštećenjem hrskavice. Ono što smo moji kolege iz Evrope i ja uveli, zajedno sa partnerima iz Hjustona, jeste upotreba vještačke inteligencije u pripremi operacije.
Do sada smo koristili standardne instrumente i iste modele proteza za sve pacijente. Međutim, pokazalo se da takav pristup nije dovoljan – koljeno je složen zglob i svaki pacijent zahtijeva personalizovano rješenje. Vještačka inteligencija nam omogućava da analiziramo koljeno u prostoru i vremenu i precizno odredimo kako postaviti endoprotezu da bi pokreti bili prirodni, bezbolni i dugotrajni.
Na taj način izrađuju se i specijalni, personalizovani instrumenti za svakog pacijenta, pa više ne radimo klasične zahvate, već potpuno individualizovane operacije. Rezultat su manji bol, brži oporavak i dugovječnost implantata.
Antena M: Kada je pravo vrijeme da se pacijent odluči za endoprotezu koljena?
Dr Mladen Miškulin: Ranije smo govorili pacijentima da odlože operaciju, jer tehnike i implantati nisu bili dovoljno usavršeni. Danas to više nije tako. Starosna granica praktično ne postoji – pravo vrijeme je onda kada bol i deformitet postanu toliki da pacijent ne može normalno funkcionisati.
Da ilustrujem: moja najmlađa pacijentkinja imala je samo 28 godina. Deset godina kasnije, i dalje živi sa protezom potpuno bez problema, i to uz obavlja težak fizički posao.
Antena M : Da li je artroza jedan od glavnih razloga za ugradnju endoproteze?
Dr Mladen Miškulin: Da, artroza je zapravo osnovna indikacija. Riječ je o degenerativnom procesu u kojem se oštećuje zglobna hrskavica, a zatim i ligamenti. Zglob se deformiše i nastaju ozbiljni problemi. U tom stadijumu zamjena koljena ili kuka predstavlja završno rješenje. Ako se sve uradi kako treba, novi zglob može trajati jako dugo.
Antena M: Medicina danas nudi i biološke metode poput liječenja matičnim ćelijama i krvnom plazmom. Kakva su Vaša iskustva?
Dr Mladen Miškulin: To su revolucionarne metode koje nazivamo ortobiologija. Matične ćelije same po sebi ne mogu regenerisati hrskavicu, ali stimulišu je da proizvodi potrebne sastojke za čvrstoću i kvalitet. Kada se kombinuju sa određenim hirurškim postupcima, ubrzavaju oporavak i odgađaju potrebu za operacijom.
Krvna plazma, s druge strane, sadrži pločaste ćelije koje pokreću proces cijeljenja i pokazale su odlične rezultate kod hroničnih bolnih stanja, povreda tetiva i mišića.
Antena M: Sportisti često žive sa velikim rizikom od povreda. Kada dožive ozbiljnu povredu, koliko je realno da se vrate na isti nivo takmičenja?
Dr Mladen Miškulin: Ako se operacija uradi na pravilan način i najmodernijim metodama, gotovo svi sportisti se vraćaju u svoje aktivnosti. Kod rekonstrukcije ligamenata ja dodatno učvršćujem novi ligament specijalnom unutrašnjom ortozom – biološkim koncem koji smanjuje rizik od ponovnog pucanja i ubrzava oporavak. Zahvaljujući tome, stopa reruptura je svedena na minimum.
Antena M: Minimalno invazivne operacije su sve traženije. Šta one konkretno znače za pacijenta?
Dr Mladen Miškulin: To znači da je trauma tkiva tokom operacije svedena na najmanju moguću mjeru. Kod zamjene koljena ili kuka, mišići se samo razmaknu, a ne sijeku, što značajno smanjuje bol nakon operacije. Kod sportskih povreda najčešće koristimo artroskopiju – operaciju kroz rez od samo jednog centimetra, kao da kroz ključanicu posmatramo cijeli zglob. Takvi zahvati omogućavaju brži oporavak i trebalo bi da su dostupni svima.
Antena M: Za kraj, imate li neki savjet kako da na vrijeme sačuvamo svoja koljena?
Dr Mladen Miškulin: Svaka fizička aktivnost je dobra – šetnja, rekreacija, vježbanje. Bitno je da se krećemo i održavamo snagu mišića jer oni štite naše zglobove. To je najbolja preventiva.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR