Ličina: Oduzimanjem nagrade „Risto Ratković“ Radovanu Karadžiću vraća joj se legitimitet, Bijelo Polje iskazalo jasan stav prema zločinu i žrtvama

“Bijelo Polje je pokazalo jasan odnos prema zločinu, jasan stav prema žrtvama i da za Bijelo Polje postoji nada da želi da gradi zajednicu na nekim normalnim vrijednostima”, ocjenjuje za Antenu M predsjednik udruženja Štrpci protiv zaborava Demir Ličina, povodom usvojenog zaključka SO Bijelo Polje o oduzimanju nagrade Risto Ratković presuđenom ratnom zločincu Radovanu Karadžiću.

Ličina podsjeća da je grupa NVO i građanskih aktivistkinja 26. juna inicirala oduzimanje nagrade Risto Ratković i navedenu inicijativu uputila JU Ratkovićeve večeri poezije.

“Maltene, ista takva inicijativa je dan nakon toga, od strane Bošnjačke stranke upućena prema Skupštini opštine Bijelo Polje, što zapravo ukazuje na sam značaj naše inicijative”, ističe sagovornik Antene M.

Kako pojašnjava, intencija podnosilaca inicijative je bila da nagrada bude oduzeta u susret 30. godišnjici genocida u Srebrenici.

“Podsjetiću vas takođe na činjenicu da je Radovan Karadžić presuđeni ratni zločinac. On je pravosnažno osuđen za genocid u Srebrenici. Takođe je osuđen za brojne druge zločine protiv čovječnosti, a istovremeno je i dalje dobitnik književne nagrade Risto Ratković, što kompromituje samu nagradu, manifestaciju koja se u Bijelom Polju održava u njegovo ime, sami grad Bijelo Polje, a mogu slobodno kazati i državu Crnu Goru”, naglašava Ličina.

Napominje da se u lokalnom parlamentu u četvrtak raspravljalo o inicijativi Bošnjačke stranke.

“Mi se u ovom trenutku nećemo baviti analizom samog pravnog aspekta donošenja odluke. Ono što je važno napomenuti, jeste da je Bijelo Polje pokazalo jasan odnos prema zločinu, pokazalo je da Bijelo Polje ima jasan stav prema žrtvama i da za Bijelo Polje postoji nada da želi da gradi zajednicu na nekim normalnim vrijednostima”, ukazuje Ličina. 

Podsjetimo, otac Demira Ličine bio je jedan od putnika koji su oteti iz voza na stanici u Štrpcima. 

“Kao neko kome je otac stradao u zločinu u otmici voza iz stanice Štrpci, tog 27. februara 1993. godine, dakle u onoj godini kada je Radovan Karadžić nagrađen, vjerujte mi da sam mišljenja da ime jednog ratnog zločinca ne može stajati uz jednog velikog crnogorskog i bjelopoljskog pisca”, podvlači sagovornik Antene M.

Napominje da je prisustvovao sjednici lokalnog parlamenta.

“Ono što mene raduje, jeste da se u suštini raspravljalo samo o pravnim mogućnostima za oduzimanje te nagrade, a velika većina odbornika nije imala dilemu da jedan takav čovjek, odnosno ratni zločinac ne treba da ima tu književnu nagradu”, ističe Ličina.

Komentarišući odsustvo partija državne vlasti izuzev Bošnjačke stranke tokom glasanja, Ličina navodi da političari donose odluke i moraju nositi teret odluka koje su donijeli u datom momentu.

“Ali ono što mene stvarno raduje, jeste da je u lokalnom parlamentu bila jedna korektna rasprava i većina odbornika, kako sam i prethodno kazao, iznijela je jasan odnos prema tom čovjeku. Tačno je da su odbornici napustili glasanje, ali su prethodno govorili određene stvari i iz toga se moglo zaključiti da možda i postoji nada da se gradi društvo na nekim normalnim vrijednostima”, poručuje Ličina.

Oduzimanjem nagrade "Risto Ratković" Radovanu Karadžiću, kako naglašava, biće povraćen njen legitimitet.

“Tačno je da se prošlost na ovaj način ne može izbrisati, ali iz prošlosti se uči i Bijelo Polje je pokazalo da ima jasan stav prema žrtvama. Vjerujem da će i neke druge ustanove, po ugledu na Bijelo Polje donijeti slične odluke”, ocjenjuje sagovornik Antene M.

Ukazuje da je u momentu kada smo zapljusnuti talasima gdje se određeni pojedinci pokušavaju predstaviti kao heroji, Bijelo Polje pokazalo jasan i ispravan stav.

“I vjerujem da postoji nada da se na takvim temeljima gradi neko normalno društvo, jer samo istinskim suočavanjem s prošlošću možemo napraviti puteve koji vode u neke normalne tokove”, zaključuje Ličina.