UŽIVO Pavličić: Do kraja godine objave odluka u predmetima visoke korupcije i organizovanog kriminala

Državne institucije imaju pravo i obavezu da se dobrano da se pozabave ovom i svakom drugom temom koja se tiče migracije u Crnoj Gori, poručio je danas u Skupštini Zaštitinik ljudskih prava Siniša Bjeković, komentarišući sinoćne događaje u podgoričkom naselju Zabjelo.

Bjeković je kazao da institucije moraju preduzeti, u skladu sa zakonom, sve što je u njihovoj nadležnosti da se situacija stabilizuje, da se procesuiraju odgovorni bez ikakve diskriminacije.

Bjeković je pozvao građane i građanke Crne Gore na mir, strpljenje i mudrost u ovakvim trenucima.

- Ovim se povodom posebno obraćam građanima i građankama Zabjela i naravno svih drugih krajeva Podgorice i cijele Crne Gore, da ne dozvolimo da ovaj događaj dovede do jačanja ksenofobije i da ne dovede do toga da se vratimo na neke stare greške, kao što je bio slučaj Hajrizi  u Danilovgradu – poručio je Bjeković.

On danas pred poslanicima predstavlja Godišnji izvještaj o radu Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore za 2024. godinu i Godišnji izvještaju o radu Nacionalnog mehanizma za prevenciju torture za 2023. i 2024. godinu.

TOK SJEDNICE

Poslanik SD-a Nikola Zirojević ocijenio je da je stav premijera Milojka Spajića o ukidanju bezviznog režima sa Turskom duboko pogrešan.

- Što će se desiti ako Turska odgovori istom mjerom? Da li znamo koliko se građana Crne Gore čliječi u turskom zdrvatvsenmom sistemu? Šta ćemo da radimo ako ti građani kojima država CG nije u mogučnosti da ponudi adekvatnu medicinsku zaštitu, zbog recipročnog odnosa Turske izgube mogućnost ilječenja u Turskoj – kazao je Zirojević.

On je zamolio klub poslanika PES-a da utiče na Spajića da se ne ponaša ksenofobično i da potencijalno ne narušava odnose sa državom koja je NATO partner, te jedan od najznačjnijih ekonomskih partnera.

Potpredsjednik Skupštine Mirsad Nurković (BS) kazao je da smo sinoć na ulicama Podgorice imali hajku, vrlo ružne povike zbog kojih se ne osjećaju sigurno svi oni koji su stranci u ovoj državi, ali ulila i nesigurnost među domicilne građane Crne Gore.

- U raznim komentarima bilo je nekih dodatnih konotacija koje su karakterisale i pojedine građane ove države, pa je tako bio jedan komentar: „večeras oni, a vi ćete doći na red drugoga dana“, na društvenim mrežama – kazao je Nurković.

On je dodao da su informacije o ukidanju bezviznog režima prenagljenje, jer u prethodnom periodu država Turska je kroz TIK-u uložila 20 miliona eura u institucije države Crne Gore.

- Nijedna druga država nije toliko donirala nepovratnih sredstava kao Turska. Kada je vladao kovid vladao ovdje, Turska je jedna od prvih država koja je pritekla u pomoć Croj Gori. Direktne strane investicije u 2024. godini su odmah na drugom mjestu, iza direktnih strani investicija koje su došle iz Srbije – kazao je Nurković.

On je pozvao Ministarstvo unutrašnjih poslova i ministra Danila Šaranovića da obezbijedi sigurnost svih građana na ulicama Crne Gore.

- Ne smijemo dozvoliti, kao zrelo društvo, kao društvo koje kuca na vrata EU, da na ulicama imamo bezvlašće, jer takve scene neminovno vode državu u anarhiju. Danas imamo situaciju da su nekim ljudima, ničim izazvano, demolirani lokali, automobili zapaljeni... – kazao je Nurković.

On je naveo, kako je kazao, podatke MUP-a o tome koliko su krivičnih djela počinili stranci tokom prethodnih godina.

Kako je saopštio, u tom periodu, državljani Srbije počinili su 936 krivičnih dijela, Kosova 439, Albanije 323, Bosne i Hercegovine 321, Rusije 260, Turske 253 krivična dijela...

Boris Mugoša (SD) ukazao je da se javni djelatnici, ljudi koji funkcionišu na javnoj sceni, igraju sa emocijama ljudi.

- Osjećaj uznemirenosti, straha, to je ljudsko osjećanje i siguran sam da je ono što se desilo izazvalo kod građana i taj osjećaj straha i uznemirenosti, ali i vruće glave. Zamislite vi taj profil nekoga koji je na javnoj sceni, da tu situaciju koristi, da zlupotrebljava takve emocije ljudi, da bi afirmisao svoje ideološke porive. To je bezobrazluk – poručio je Mugoša.

On je dodao da je licemjerstvo koristiti ono što se desilo za afirmaciju desničarenja i stigmatizacije jednog naroda.

- Kada smo mi govorili da je genocid individualna odgovornost, oni su na nas upirali: „vi kolektivno optužujete narod“. Mi smo rekli: Ne, genocidan čovjek ima ime i prezime, nije narod kriv, nego on - imenom i prezimenom. I vi, kad neko uradi neko nasilje, zato što on ima određenu pripadnost, stigmatizujete taj narod. Zamislite čemu mi svjedočemo u 21. vijeku. Ali, ne stigmatizujete kad neki drugi strani državljanin uradi neki obliki porodičnog nasilja ili krađu... zato što vam se možda sviđa odakle je taj došao, a ovdje vam se ne sviđa odakle je došao. Ovo je bolesno vrijeme, a javni djelatnici ga čine bolesnijim – poručio je Mugoša.

On je istakao da ne smije biti ishitrenih mjera.

- Molim donosioce odluka da ne donose ishitrene mjere. Te mjere se ne bave uzrocima, nego pogrešnim balansiranjem posljedica. Nemojte to da radite. Za ovo treba hladna glava. Trebamo da analiziramo odgovornost institucija i sistema. Ne smijemo građanima da prepustimo da se oni bave zadovoljenjem pravde.Ali, ti građani moraju da imaju povjerenje u institucije. Zato treba da analiziramo migracionu politiku. Da znamo u sistemu koja karika kako radi. Nemojmo, kad institucije zataje, da se onda okrećemo emocijama građana. To je ubiranje jadnih političko-partijskih poena. Kakvi smo mi ljudi kad na ovim stvarima ubiramo političke poene? Jedna stvar proizrukuje drugu, pa kreće talas. I kako to da se zustavi? Licemijeni smo do boli. U jednoj stvari jedni ćute, u drugoj stvari drugi ćute. Isti je princip, mržnja je mržnja. Ako je prepoznate, ili ne reagujte nikad ili reagujte u svakoj situaciji. Selektivnost je najgora stvar koja nam se dešava u ovom društvu. Apel svima na smirivanje tenzija, apel institucijama da rade svoj posao, apel donosiocima odluka da ne donose ishitrene odluke. Nije ovo stvar za dobijanje političke podrške. Ovo je sistemski izazov koji u kontinuitetu traje – poručio je Mugoša.

Počela rasprava o godišnjim izvještajima o stanju u sudstvu

Predsjednik DPS-a Danijel Živković, tokom rasprave o godišnjim izvještajima Sudskog savjeta i stanju u sudstvu, kazao je da Crna Gora u toj oblaszi ima sistemski problem, te da pogrešno pristupilo cijeloj priči.

- Da se ostrani jedan broj sudija, tumačenjem Ustava, na jedan način, pa smo ostali bez 30 sudija u sudskoj grani vlasti, a sad treba da se izvede pokušaj da se što prije delegiraju sudije iz niže u veću instancu – kazao je Živković.

On je dodao da je pročitao u dijelu izvještaja kritiku prema političkim subjektima koji se miješaju u rad sudske grane vlasti tumačenjem određenih presuda iz svog ugla.

- Kada se počnu odlivati informacija u medije i kada počnu izlaziti one informacije koji su dio postupka, ili prije postupka, u medije, onda će javnost da sudi kako joj padne na pamet – kazao je Živković.

Iz Nove srpske demokratije su najavili da će biti uzdržani tokom glasanja.

Ivan Vuković (DPS) osvrnuo se na sjednici na dešavanja u glavnom gradu. 

"Sugrađaninu koji je povrijeđen na Zabjelu želim brz oporavak. Imamo ozbiljan problem u CG koji ne treba rješavati populistički nego ozbiljno. Paljenje imovine turskih državljana je velika sramota za Podgoricu i Crnu Goru. Ne bilo primijenjeno, prije nego što su počeli da gore gradovi po bivšoj Jugoslaviji gorjele su neke radnje i prodavnice", navodi Vuković. 

Poslanik Bošnjačke stranke Jasmin Ćorović kazao je da ta partija neće glasati za izvještaje o radu sudstva dok god u Crnoj Gori bude nula presuda za ratne zločine, kao što je to bio slučaj tokom 2024. godine. Poručio je da se društvo mora suočiti s ružnom prošlošću.

Oskar Huter iz Demokratske partije socijalista kritikovao je politički uticaj na pravosuđe i podsjetio da je Sudski savjet zamišljen kao garant nezavisnosti sudija. Ukazao je na situacije koje, prema njegovim riječima, potvrđuju da su pravosudne institucije pod direktnim pritiskom vlasti, uključujući i način na koji je izabran vrhovni državni tužilac Milorad Marković. Huter je ocijenio da su prijetnje i pritisci prema tužiocima postali otvoreni i da se time šalje poruka o potpunoj kontroli nad pravosudnim procesima. Dodao je da je zahtjev predsjednika Skupštine i lidera NSD-a Andrije Mandića za Markovićevom ostavkom politički manevar, te da vlast kroz dogovor između DF-a, PES-a i tužilaštva pokušava da zadrži kontrolu nad ključnim istragama.

Reagovao je PES-ov Miodrag Laković, koji je poručio da je nevažno gdje su vođene konsultacije o izboru tužioca i podsjetio da su i prethodne vlade i političke strukture često imale dogovore iza zatvorenih vrata. Ocijenio je da je tema o navodnim „kabinetima“ i „zakulisnim“ dogovorima politički prenaglašena i da ne odražava stvarne okolnosti.

Slađana Kaluđerović iz SNP-a kazala je da je sudstvo umjesto stuba države postalo njena najveća slabost. Prema njenom mišljenju, povjerenje građana u pravosuđe je srozano jer su i dalje prisutni ljudi koji su, kako tvrdi, radili po političkim nalozima bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice.

Mihailo Anđušić iz DPS-a upozorio je na selektivnost u procesu takozvanog vetinga koji forsiraju Demokrate. Smatra da se pojedinci uklanjaju po političkom diktatu, dok drugi, iako sumnjivog imovinskog statusa, ostaju netaknuti. Ukazao je na to da među policijskim funkcionerima ima milionera čije porijeklo imovine niko ne preispituje, dok se istovremeno vodi kampanja protiv pojedinih tužilaca i sudija. Takvo stanje, prema njegovoj ocjeni, urušava povjerenje u institucije, stvara pravnu nesigurnost i doprinosi selektivnom postupanju tužilaštva.

Poslanik Boris Mugoša poručio je da slučajevi poput „mobilnog spomenika“ i „tunela“ najbolje oslikavaju stanje u crnogorskom pravosuđu.

- Ja nekako sliku pravosudnog sistema posmatram kroz slučaj mobilnog spomenika. On je vrlo ogolio situaciju u pravosudnom sistemu. Tu se više ne zna koji je odgovor, a spomenik šeta – onako gabaritan, zakačen na prikolici, mijenja prostorije i kao da se smije cijelom sistemu - rekao je Mugoša.

On je dodao da u toj situaciji ni policija ni tužilaštvo ne preuzimaju odgovornost, već međusobno optužuju jedni druge, dok javnost svjedoči potpunom institucionalnom haosu.

- Imate odluku jedne sutkinje Osnovnog suda, pa raspravno vijeće donese drugačiju odluku, pa opet istu. I tako se vrtimo u krug, dok spomenik i dalje šeta -kazao je Mugoša, ističući da to govori o vremenu u kojem živimo.

Govoreći o slučaju kopanja tunela u Podgorici, Mugoša je podsjetio na brojne političke reakcije koje su pratile taj događaj, ističući da se danas stiče utisak kao da tunela nikada nije ni bilo.

- Sjećate se priča oko tunela – nema političara koji tada nije htio da koristi taj primjer. A sada, kada pročitate prvostepenu presudu, vidite da sudija kaže da je to sramota i za one koji su kopali i za one koji su omogućili kopanje. Umjesto da se analizira presuda i dokazni materijal, reakcija je – sudstvo je krahiralo - kazao je Mugoša.

Građani, posmatrajući sve to sa strane, kako je dodao, stiču utisak da je pravda zakopana zajedno s tunelom, a da su ključni problemi ostali bez odgovora.

Predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić kazala je da do kraja godine očekuju završetak glavnih pretresa i objave odluka u predmetima visoke korupcije koji zaokupljuju pažnju.

- Do kraja godine očekujemo u određenim predmetima organizovanog kriminala i konkretno 3. novembra objavu u jednom predmetu gdje su pripadnici optuženi za šverc preko 700 kg kokaina - kazala je ona.

U nastavku zasijedanja razmatraju se: Izvještaj o radu Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava za 2023. i 2024. godinu i Izvještaj o radu Agencije za sprečavanje korupcije za 2023. i 2024. godinu.