24 °

max 31 ° / min 20 °

Četvrtak

17.07.

31° / 20°

Petak

18.07.

33° / 16°

Subota

19.07.

35° / 19°

Nedjelja

20.07.

37° / 21°

Ponedjeljak

21.07.

39° / 24°

Utorak

22.07.

40° / 25°

Srijeda

23.07.

40° / 24°

Podijeli vijest sa nama.

Dodaj do 3 fotografije ili videa.

Maksimalna veličina jednog fajla je 30MB

minimum 15 karaktera

This site is protected by reCAPTCHA and the Google. Privacy Policy and Terms of Service apply.
Juventas: Hitno otvoriti Specijalnu zatvorsku bolnicu

Društvo

Comments 0

Juventas: Hitno otvoriti Specijalnu zatvorsku bolnicu

  • Viber
Nevladina organizacija Juventas zatražila je od nadležnih ministarstava hitno otvaranje specijalne zatvorske bolnice, koja bi doprinijela podizanju kvaliteta zdravlja zatvorenika.
Juventas od 2004. sprovodi aktivnosti u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija (ZIKS), a otvaranje bolnice ta NVO traži na bazi iskustva i sveobuhvatnog istraživanja sprovedenih sa brojnim partnerima, u okviru kapanje „Pruži podršku, a ne kažnjavaj“.
 
„Bolnica bi doprinijela podizanju kvaliteta zdravlja zatvorenika, na prvom mjestu osoba koje imaju istoriju bolesti zavisnosti, ali i onih sa istorijom mentalnih oboljenja. Pored toga, zahtijevamo i hitno jačanje programa psiho-socijalne podrške i rehabilitacije za pomenute grupe zatvorenika“, saopšteno je iz Juventasa, prenosi Mina. 
 
Kako su rekli, specijalna zatvorska bolnica bi bila mjesto u kom se po propisanim standardima vrši mjera obaveznog liječenja bolesti zavisnosti, za koju ne postoje adekvatni kapaciteti u forenzičkom odjeljenju u Specijalnoj bolnici Kotor.
 
Takođe, kako dodaju, osobe lišene slobode sa drugim smetnjama u vezi sa mentalnim zdravljem, bi u zatvorskim uslovima dobile potrebnu adekvatnu njegu.
„Obraćamo se na prvom mjestu Ministarstvu pravde, Ministarstvu zdravlja i Ministarstvu rada i socijalnog staranja sa apelom za hitno otvaranje Specijalne zatvorske bolnice i razvijanje programa rehabilitacije i resocijalizacije“, rekli su iz Juventasa.
 
Tako bi se, dodaju iz te NVO, riješio status osoba koje mahom usljed bolesti zavisnosti čine krivična djela, a nepostojanjem sistemske podrške koja uključuje liječenje, resocijalizaciju i rehabilitaciju, bivaju stalno zarobljene u krugu droge i kriminala.
 
Iz Juventasa je saopšteno da je Crna Gora druga u regionu po broju zatvorenika po stanovniku.
 
„Tako u našoj državi na 100.000 stanovnika, njih 174 boravi u zatvoru. Jedina zemlja regiona koja ima više zatvorenika od Crne Gore je Albanija sa 198 zatvorenika, dok ih u Bosni i Hercegovini boravi 151, Srbiji 140, na Kosovu 100, u Hrvatskoj 91, a Sloveniji 73“, kaže se u saopštenju te NVO.
 
Kako se navodi, toliki broj zatvorenika posebno je zabrinjavajući kada se ima u vidu i da se stopa povratnika u ZIKS-u kreće od 45 odsto do 55 odsto.
 
„Prema zvaničnim podacima ZIKS-a, 13 odsto do 15 odsto ukupne zatvorske populacije su osobe koje koriste droge, mada uprava ne osporava činjenicu da je broj korisnika mnogo veći, dok su procjene NVO sektora da je čak i preko 50 odsto zatvoreničke populacije koristilio ili još uvijek koristi droge“, navedeno je u saopštenju Juventasa.
 
Sa druge strane, kako navode, podaci istraživanja koje je Institut za javno zdravlje u saradnji sa Juventasom sproveo 2012. godine u ZIKS-u, pokazuju da je 33,7 odsto ispitanika navelo da je razlog njihovog boravka u zatvoru zloupotreba droga, dok je 50,4 odsto navelo da je probalo drogu nekada u životu, od kojih je trećina navela da je droge koristila preko igle i šprica.
 
„Podaci prikupljeni tokom istraživanja, koje su Juventas i Akcija za ljudska prava sprovele u Kazneno popravnom domu u ZIKS-u februara 2015. godine, pokazuju da je 22,8 odsto ispitanika izjavilo da je koristilo drogu prije ulaska u zatvor“, saopšteno je iz Juventasa.
 
Čak 19 odsto ispitanika koji imaju istoriju bolesti zavisnosti je, kako se navodi, navelo da je nastavilo da koristi drogu u zatvoru, dok je zabilježen i manji broj zatvorenika koji tvrde da su i započeli korišćenje droge u zatvoru.
 
Posebno zabrinjavajući podatak je, rekli su iz Juventasa, da skoro polovina (45,6 odsto) svih ispitanika u ovom, reprezentativnom istraživanju, smatra da je droga dostupna u zatvoru.
 
„Procedura realizacije liječenja supstitucionom terapijom metadonom i buprenofinom otežana je usljed činjenice da se metadonska terapija ne može uspostaviti u ZIKS-u, već je dostupna samo onim zatvorenicima koji su je započeli prije dolaska na izdržavanje kazne“, navode iz te NVO.
 
Kako smatraju, specijalna zatvorska bolnica bi riješila problem nedostajućih prostornih i kadrovskih kapacitetaZIKS-a, potrebnih za uvođenje nezavisnog programa supstitucije.
 
„U ZIKS-u nije ni adekvatno uspostavljen program rehabilitacije lica koja imaju istoriju bolesti zavisnosti, niti postoji ikakav program resocijalizacije ovih lica po izlasku sa odsluženja kazne, što uveliko umanjuje šance za uspješnu prevenciju recidivizma počinioca krivičnih djela u Crnoj Gori“, kaže se u saopštenju.
 
Specijalna zatvorska bolnica bi, ocijenjeno je iz Juventasa, doprinijela uspostavljanju adekvatnog programa rehabilitacije, a njeno postojanje bi moglo da pruži bolju uvezanost servisa u zatvorima sa servisima podrške u zajednici, na čemu treba insistirati.
 
„Poseban problem predstavlja kršenje zakonskih odredbi prilikom (ne)sprovođenja ili neadekvatnog sprovođenja Mjere obaveznog psihijatrijskog liječenja, uključujući mjere liječenja narkomanije i alkoholizma. U svakodnevnom radu sa zatvorenicima, svjedočimo trendu sve većeg broja presuda izvršenja ove mjere u ZIKS-u“, navedeno je u saopštenju.
 
Prema zakonu, ta mjera se mora izvršiti na početku izvršenja kazne, a vrijeme liječenja se mora uračunati u jedinstvenu kaznu zatvora.
 
„Tokom prve polovine 2016. godine identifikovali smo 39 slučajeva zatvorenika kojima ova mjera nije izvršena u skladu sa zakonom, a usljed neadekvatnih uslova liječenja u ZIKS-u, te neadekvatnih smještajnih i siguronosnih kapaciteta u Specijalnoj psihijatrijskoj bolnici u Kotoru“, rekli su iz Juvenatsa.
 
Oni navode da ne mogu da ne primijete da je u tom slučaju pacijent na posljednjem mjestu u zamršenom sistemu zdravstvene zaštite koji postoji između sudova Crne Gore, koji propisuju mjere, kao i Ministarstva pravde i Ministarstva zdravlja koji ne mogu adekvatno odgovoriti na izvršenje tih mjera.
 
„Postavlja se pitanje da li će i Crna Gora krenuti putem Bosne i Hercegovine, koja je izgubila 63 slučaja pred sudom u Strazburu zbog nemogućnosti države da pruži oboljelim zatvorenicima ono što je garantovala zakonskom regulativom i verifikovanim međunarodnim standardima“, saopšteno je iz Juventasa.
 

Komentari (0)

POŠALJI KOMENTAR