Nakon što je u Bijelom Polju tokom rekonstrukcije gradskog trga pronađen nepoznati ljudski skelet, radovi su automatski obustavljeni. O čijim se posmrtnim ostacima radi utvrdiće struka, a sve će biti riješeno u skladu sa zakonom. To su za portal Antena M potvrdili predstavnici opštinskih vlasti.
Direktor Direkcije za izgradnju i investicije u Bijelom Polju Milanko Minić za portal Antena M objašnjava da su radove stopirali čim su ugledali ljudske kosti. Kako procedura i nalaže, kaže Minić, slučaj su prijavili MUP-u.
Služba MUP-a obavijestila je istražnog sudiju koji je angažovao arheologe.
„Arheolozi izlaze na lice mjesta, otkopavaju teren i na osnovu položaja kostura ili grobnog mjesta utrvdiće da li to pripada islamskoj konfesiji, pravoslavnoj ili nekoj drugoj, možda latinskoj. Ako bude pripadalo pravoslavnoj, kosti će se pokopati na pravoslavnom groblju, ako bude pripadalo islamskoj onda na islamskom,“ kazao je Minić.
Kako saznajemo arheolozi još nijesu izašli na teren, no Minić kaže da taj posao ne bi trebalo dugo da traje. Dok struka to ne utvrdi, naglašava Minić, ne treba nagađati o čijem se skeletu radi.
“Čudi me da još nije izvršeno iskopavanje ali nadam se brzo će to biti gotovo. Ništa to nije strašno. Prepustićemo stručnjacima da to završe. Kosti su pronađene ispod ulice to je pogotovo karakteristično za naša područja gdje je svakih 20 godina bilo ratova," kazao je Minić.
Istorijski dokumenti, međutim, potvrđuju da je na gradskom Trgu, gdje je spomenik palim borcima u Bijelom Polju, postojala ‘hadži hanumina džamija i medresa’.
Glavni imam Islamske zajednice u Bijelom Polju Enis Burdžović kaže za portal Antena M da je devastacija tog prostora započeta tokom Drugog svjetskog rata i da Islamska zajednica polaže pravo na to zemljište.
“Po navodima, i dalje živih, svjedoka Bjelopoljaca, to groblje nije izmješteno tada kada je džamija i cijeli njen prostor nacionalizovanjem i oduzet. To groblje nije adekvatno izmješteno niti su posmrtni ostatci premješteni tako da je potpuno realno da se svakim novim radovima pojavljuju posmrtni ostatci i to će biti problem sve do nekog trajnog rješenja. Mi smo bili u pregovorima sa opštinom, tokom prošle godine, odavno i kada je bila aktuelna priča da će na toj lokaciji da se izgradi tržni centar. Islamska zajednica traži adekvatno obeštećenje da se dio tog prostora vrati u posjed Islamske zajednice i da se riješi prije svega, konačno pitanje groblja i posmrtnih ostataka. To je početak svih početaka kako bi se na human način kao društvo u cjelini odnijeli prema tom pitanju. Poznato je da u islamu bilo čije kosti su svetinja u koju se ne smije dirati,” kazao je on.
Burdžović kaže da Islamska zajednica ni njeni pripadnici nemaju namjeru da usporavaju razvoj grada ali ističe da od opštinskih vlasti očekuju da rješe problem.
“Islamska zajednica zahtjeva i zahtjevaće da bude adekvatno obeštećena jer ta džamija i prostor oko nje oduzeti su bez prava na žalbu nacionalizovanjem imovine nakon Drugog svjetskog rata. Mi tražimo i da se ti posmrtni ostatci izmjeste da se otkrije ima li još tih ostataka na tom području. To je neki minimum koji bi trebalo učiniti”.
Potrpedsjednik opštine Bijelo Polje Abaz Kujović za portal Antena M kaže da će sve biti riješeno kako je i zakonom predviđeno.
Burdžović međutim kaže da još nijesu kontaktirali sa opštinskim vlastima.
“Nijesmo se još čuli sa njima osim putem medija, ništa konkretnije ništa bliže," kazao je Burdžović.
Prema istorijskim podacima, 19. novembra 1944. godine saveznički avioni su bombardovali Bijelo Polje, kada je stradalo oko 160 civila i boraca NOR-a.
Britanci, čiji su avioni bombardovali grad pod, pravdali su se greškom, jer je navodno trebalo da “gađaju” njemačke snage u Prijepolju.
Tom prilikom porušena je i džamija u centru Bijelog Polja, umjesto koje je kasnije podignut Spomenik palim borcima NOR-a.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR