Na crnogorskom tržišu u posljednje vrijeme, prema riječima naših čitalaca, sve je veća rasprostranjenost vještačkog meda. On se dobija kuvanjem raznih mješavina, a na internetu možete pronaći čak i recepte kako ga napraviti.
Na primjer, bagremov med se dobija kuvanjem cvjetova bagrema u vodi, nakon čega se dodaje veća količina šećera. Prema nekim receptima odnos vode i šećera je 2:1, odnosno na 3 litra vode dodaje se čak kilogram i po šećera.
Neki pribjegavaju i primitivnijim metodama pa tako samo obični šećer istope u vodi, kuvaju ga do gustog sirupa a potom miješaju sa prirodnim medom, i tako povećavaju njegovu količinu.
Proizvodnjom vještačkog meda stvara se ružna slika o crnogorskim pčelarima
Da je vještački med sve rasprostranjeniji potvrdio nam je i pčelar Velibor Cmiljanić iz Mojkovca, koji za naš portal kaže da su zbog toga pčelari koji se tim poslom godinama bave i od čega žive, na gubitku.
"Mi pčelari preživljamo teška vremena jer iz godine u godinu prihodi meda su sve manji. Probleme nam zadaju štetočine, medvjedi i bolesti pčela. Takođe je veliki problem vještački med i med iz uvoza, koji je znatno lošiji od meda iz Crne Gore. Proizvodnjom tog vještačkog meda, stvaraju ružnu sliku o crnogorskim pčelarima"- kaže Cmiljanić.
Dodaje da nema ništa protiv onih koji proizvode imitacije meda ali napominje:
"Neka ga prave, nemam problema sa tim ali neka ga ne zovu med, jer to nije med. Neka ga zovu džem, sirup ili nekako drugačije"- navodi Velibor.
Napominje da pčelari koji proizvode med visokog kvaliteta, ne mogu da dobiju veliku količinu. Posebno je to kaže izraženo u posljednje dvije godine, kada su im prinosi meda opali.
U Ministarstvu poljoprivrede svjesni problema
Iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja portalu Antena M su kazali da su problem prodaje vještačkih prerađevina umjesto pčelinjeg meda prepoznali. Problem je, kako navode i prodaja nelegalno uvezenog meda pod nazivom „crnogorski“, „domaći“, „organski“, koji potrošače dovode u zabludu da je riječ o medu porijeklom iz Crne Gore.
Objašnjavaju da je taj problem naročito izražen tokom turističke sezone, duž magistralnih puteva i na lokacijama na kojima se nalaze vjerski objekti.
"Prodaja meda koji nije pčelinji i meda koji se nelegalno stavlja na tržište predstavlja nelojalnu konkurenciju za domaće registrovane pčelare koji ulažu dosta truda i sredstava u unapređenje svoje djelatnosti i pozicioniranje na tržištu, posebno turističkom. I na taj problem su ukazali sami pčelari, posredstvom Saveza pčelarskih organizacija. Takođe, prodaja meda koji nije “pravi”, predstavlja obmanu potrošača, ali i opasnost po njihovo zdravlje s obzirom na to da je riječ o proizvodima koji nemaju dokaz o zdravstvenoj ispravnosti. Da ne govorimo o gubicima prihoda države zbog prodaje tih proizvoda na sivom tržištu"- navode iz Ministarstva poljoprivrede.
Kontrolišu sumnjiva prodajna mjesta
Iz tog vladinog resora kažu da rade sve kako bi suzbili tu pojavu, kako na nivou politika, tako i kontrole tržišta.
"Kada je riječ o inspekcijskoj kontroli prodaje meda na tržištu, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, po dobijanju informacija o mogućoj nelegalnoj prodaji meda i prodaji meda koji nije pčelinji, pojačala je kontrolu tokom ove turističke sezone. Sprovedena je kontrola prodajnih mjesta na svim odredištima koja su označena kao sumnjiva, posebno na lokaciji manastira Ostrog, duž saobraćajnica, kao i na drugim mjestima atraktivnim tokom turističke sezone, na kojima se obavlja ne samo prodaja meda, već i maslinovog ulja, voća, povrća i proizvoda od voća"- objašnjavaju iz Ministarstva.
Cilj kontrola je bio da se utvrdi porijeklo tih proizvoda, kvalitet, deklarisanje, kao i od kojih proizvođača potiču.
"Kontrola je izvršena na 44 prodajna mjesta. Uzeto je 27 uzoraka meda i upućeni su na laboratorijsko ispitivanje. Od toga 15 uzoraka meda odgovaralo je parametrima kvaliteta propisanim Pravilnikom.
12 uzoraka nije odgovaralo zahtjevima dobrog kvaliteta a parametri koji nijesu odgovarali su aktivnost dijastaze, količina šećera saharoza, slobodne kisjeline, količina hidroksimetilfurfurala (HMF) koja je bila iznad dozvoljene. Pet uzoraka meda nije deklarisano na propisani način, u pogledu naziva, sjedišta, adrese proizvođača u poslovanju hranom... zbog čega je taj med stavljen van prometa"- navodi se u odgovorima dostavljenim našem portalu.
Nakon kontrole meda, kako kažu, inspektori su uništili 35,5 kg meda i izdali su četiri rješenja zabrane stavljanja u promet meda. Takođe izdali su tri prekršajna naloga za preduzetnike, za šta je kazna 150 eura, te jedan prekršajni nalog za pravno i odgovorno lice u iznosu od 530 eura.
Med mora biti iz registrovanih pčelinjaka
Iz Ministarstva upozoravaju da med koji se stavlja na tržište Crne Gore, a potiče iz domaće proizvodnje, mora biti porijeklom iz registrovanih pčelinjaka i kao takav mora biti deklarisan u skladu sa propisima.
Med koji je porijeklom iz uvoza, pored propisane dokumentacije koja prati pošiljku pri uvozu, mora proći inspekcijsku kontrolu na graničnom prelazu i može biti dodatno laboratorijski ispitan.
"Napominjemo da su i registrovana gazdinstva koja se bave pčelarstvom predmet inspekcijske kontrole. Tokom kontrole sprovedene u oktobru, kod jednog pčelara je utvrđeno da ne posjeduje pčelinja društva, kako je naveo u aplikaciji za registraciju kod Uprave. U tom slučaju izvršeno je brisanje tog pčelara iz registra, što znači da nema dozvolu za stavljanje meda na tržište"- kažu iz Ministarstva.
Šta je urađeno do sada?
Kada je riječ o segmentu tržišta i standarda, iz Ministarstva poljoprivrede naglašavaju da je urađen Pravilnik o minimalnim zahtjevima za kvalitet meda i ostalih pčelinjih proizvoda.
"Ovaj akt je u cjelosti usaglašen sa EU standardima i metodama za ispitivanje senzorskih i fizičko – hemijskih osobina, kao i standarda za kvalitet meda i drugih pčelinjih proizvoda. Takođe, urađeno je uputstvo za obilježavanje i označavanje pakovanja meda, odnosno ono što treba da sadrži etiketa i deklaracija"- navode u odgovorima.
Iz Ministarstva podsjećaju i da je otvorena Kuća meda u Danilovgradu, te da je kroz taj projekat pčelarima na raspolaganju najsavremenija oprema za preradu voska i proizvodnju satnih osnova, mogućnost da se podigne nivo obrazovanja pčelara i obezbijedi proizvodnja zdravstveno bezbjedne hrane za prihranu pčela. Takođe dodaju i da su ušli u proceduru zaštite meda, stvaranja uslova za adekvatno pakovanje.
Kako da prepoznate pravi med?
Iako je samo detaljnom hemijskom analizom moguće provjeriti pravi sastav meda, na internetu se mogu pronaći razni savjeti kako da utvrdite je li med vještački.
Jedan od načina je da u kašiku sipate malo meda i stavite iznad plamena. Kada proključa, ako ne mijenja boju i miris, onda je pravi. Ako potamni ili miriše na šerbet, onda je falsifikat.
Velibor Cmiljanić, međutim, ima samo jedan savjet – kupujte med od provjerenog i dobrog pčelara.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR