Kvarimo li jezik, ili ga čuvamo: Koristite li ove starocrnogorske riječi i znate li šta znače?

''Ona je barabar s njim kuću zidala. Aferim za to. A čikale su je komšije da neće biti sposobna, ali sve joj basta.''

''Oćemo li popit kavu iz ćikara?''

''Dobre ti te nove crevlje.''

''Pričaj sa mnom, nijesam ti ja jabana.''

''Kakva je on njunja majko sveta.''

Iako mnogima navedene rečenice nijesu potpuno razumljiive, posebno mlađim generacijama, tako su govorili nekada svi, a i sada govore neki Crnogorci.

Ipak, crnogorski jezik kakav imamo danas u mnogome je drugačiji od onog kojim su govorili naši preci. Kako kažu stručnjaci, jezik je živ, uvijek se mijenja. Kako svuda, tako i kod nas.

Tako polako, vremenom, mnogi izrazi i fraze starocrnogorskog jezika više se u svakodnevnom govoru ne koriste. Neki turcizmi poprimili su naše gramatičke oblike, pa ih više ne gledamo kao tuđe riječi. Isto važi i za grcizme, romanizme, a posredstvom turcizama i za arabizme, persijanizme...

Naravno, različiti uticaji različitih kultura ostavili su različite tragove na sjever, centralni dio i jug, pa se u društvu ''južnjaci'' često smiju ''sjevernjacima'' kad kažu ene, le, bolan, spuča, kerešica, a sjevernjaci vrlo često ne znaju ni na šta južnjaci misle kad kažu kariolica, škver, superbija, ankora, spaventavat... Cetinjanima će se pak svi slatko nasmijati kad spoje nespojivo poput ''Zakla me komarac''. 

Neke izraze pak ni vrijeme nije uspjelo da izbriše, pa ih mlađe generaacije sve češće koriste kako ne bi izumrli.

Donosimo vam listu starocrnogorskih izraza, kada već gledat eu telefon, sami, ili sa prijateljem do vas provjerite za koliko njih znate značenje i kkoliko zapravo znate starocrnogorski.

A
adet, običaj
avetinja, e ž. lakomislena, glupa osoba, budala, ludak.
aferim, bravo , svaka čast
aknuti, - nem. svr. naglo, silovito krenuti; jurnuti.
air, korist
alavija, e ž.(tal. alla via, na put, upravo) nenadna sreća,
aluga, e –ž- gusta šuma.
amo, prilog ,ovamo.
ar, -a m (tur.ag, stid) 1. sramota , stid 2. čast ponos.
arija, e ž. zrak , podneblje, klima.
argatovati, raditi za platu.

B
bakračlija, e ž . uzengija, stremen
balčak, a m. (tur.balcak) držak u hladnog oružja (sablje, jatagana mača isl)
banuti, nem. svr, iznenada doći , odjednom se pojaviti
barabar, uporedo
bastati, basta, nesvr. (tal. bastare, biti dovoljan) biti sposoban za nešto
bataliti, prekinuti, završiti
belaj, nesreća, zlo
beziksanik, ika.m. osoba bez ljudskovine, nečovjek
besude, a s. bezvlašce, bezakonje
bogobitnik, -a m. nemoćan , nesposoban čovjek (fizički i duhovno),bogalj
bratučed-brat od strica
bronzin-šerpa za kuvanje
buljuk-a m.(tur.boluk)1. stado ovaca, 2. gomila ljudi, grupa
buruntija-e ž.(tur.buyrultu) poruka pismo

C 
crepulja-posuda za pečenje hljeba ispod sača
crnosapac-pca m.vrsta noža,v.handžar.
ckvrna-vjeverica
cavlenik-ika m.(samo u NP)put kojim idu potkovani konji.
caisati-išem svr.disati,živjeti.
cevrenisati-enišem nesvr.(i cevremisati)fig.zakloniti dobro namjestiti.
celiv - poljubac
cikati-am nesvr.izazivati
cecar-ara m.zakržljala šuma.
crevlje - cipele
cukar,-kamenjar.

C (meko c,ć)
cikara-šolja.
caga - papir, potvrda
cemer - srebreni ženski pojas, nose ga udate žene
cosati se-am se sprdati se,rugati se.
culaf-afa m.(tur.kulah) turska kapa;u izr.-odletio izgubio glavu,poginuo.
curak-rka.(tur.kurk) ogrtac postavljen krznom.

C (tvrdo c,č)
caba-e ž.(ar)svetilište.
camotinja - samotinja, samoca
cegovic - od koga vodi porijeklo, koje je prezime
ceman-ana m.(tur.kemal)mladost,puna snaga.
cemer-a m.muški pojas sa pregradama za novac.
cenap-ara m(tur.kenar)vrsta tankog platna.

D
dava-e.ž(tur.dava)davija,tužba,optužba.
dako - valjda, mozda, vjerovatno
davijati - vikati, galamiti, svadjati se, sramotiti
demidžana- veca opletena staklena boce, kruškastog oblika, služi za cuvanje rakije i vina
dacija-porez
dekik-ika m.(tur.dakika) minut.
dilber-ljepotan
divan-ana m.(tur.divan) razgovor,sastanak.
divokletija-e ž.vrletan,nepristupacan predio.
doakati-am svr.doskociti kome,savladati koga.
dovurljati se-am se svr.dogmizati,domiljeti,dovuci se.
doglaviti,doglavimsvr.dogovoriti,razumijeti se.
doditi,(od:dohoditi)dodim,nesvr.dolaziti
dokle - do kada
drvenice,-ica ž.drveni sklop samara
dunjaluk-a-m.(tur.dunyalik)odredeni kraj,predio
dem-gvožde na uzdi koje konju stoji u ustima
dorda-e ž.corda,sablja

DŽ
džada - ulica, put
džamadan - vrsta muškog prsluka na zakopcavanje, vezen zlatnim, srebrnim ili svilenim koncem
džeferdar - vrsta dukacke starinske puške, ponekad ukrašena sedefom i draguljima
džoganj - glavar, starjesina
džumbus, karambol, haos, kada djeca naprave nered
džulusa-e ž.svadja,nevolja.

DJ

djozluci - naocari

djuture - sve sklupa, ucijelo, ujedno, ukupno, paušsalno (bez brojanja)

E
ela-recca za iznošenje molbe kroz blagu zapovijest.
embidjula - djeveruša

F
fabiti-dozivati.
fakin - mangup, ulicar, neotesanac
fis-a m.(alb.fis)soj,koljeno.
frumetin-kukuruz
furmine - šibice
frljuk -nuti, baciti kamen daleko, budala, kad je nek poludio, izvan sebe

G
gabonjao-pogriješio
gramata-e ž.(rus.gramota)povelja,diploma
grdilo-a s.nesreca,zlo,pogibija.
gredom,pril.usputno,uzgred, usput
grljupi,u mn.usni otvor,celjust;grotlo
guber-debeli vuneni pokrivac.
gumati, žvakati
gungula - metež, vreva
gvardija - garda, straža

H
haivan - ('aivan), blesav covjek
handžar - dugi, šiljasti nož koji ima oštricu sa obadvije strane
hajkuna - draga, ljubavnica
hrtenica - kicma

I
izmet,-a m. (tur. hizmet) korist, usluga.
izmetnuti, -nem. svr. opaliti metak.
izum, -a.m mišljenje , savjet, odobrenje
izba, štala, pojata
ijed, -a m. jetkost, ljutnja , bijes.
iannat,- ata m. (tur inat) vika, prepirka , galama
onokoština, e.ž. oskudica u radnoj snazi
iramce, šarena vunena tkanina.
iskopanje, a s rdava osoba, zlo (ravno smrti)
isplakati, cem. svr. teško dobiti , izmoliti
isplakati, isplacem,svr a) izaprati , oprati (o vodu) B) fig. izbrisati (o vremenu) zaboraviti.
istrnuti, nem. svr, ugasiti
iziješan - koji je vazda pri apetitu

J
jabana, e.ž. (tur.yabana) stranci, tud svijet.
jek, a m. fig., snaga moc.
japija - drvena gradja za pokrivanje kuce

K
kavaz, -aza m (tur.kavas) stražar, pratilac, tjelohranitelj.
kaduna, e.ž. (tur.kadin) dama, domacica (o Turkinji)
kajas, a ,m (tur. kayasa) remen, kojin od oružja , uzde i sl.
kanica, e ž. ženski šareni tkani pojas, tkanica
karamluk, a.m. (tur. karanlik) tmina , gust mrak.
karati (se) karam (se) ljutiti se, galamiti , koriti
kastig, a.m. (ital. kastigo) bruka, sramota.
kastigati, am. svr. svirepo kazniti.
kacanica,-e ž- teško pristupacan, kameniti klanac, klisura, utvrdenje,
kesimaca,-ež- krava (ovca ili koza) data pod kesim, zakup.
kivan,-vna –vno a) osvetoljubiv, ogorcen (na nekoga) b) pjesn. opak, krvav.
kijamet, nevrijeme
kiljan, kamen koji oznacava granicu imanja.
kismet, a m. (tur. kismet) udes, sudnji cas.
kitina, -e ž. snijeg koji se zadržava na granama drveca.
konat, konta m (ital konto) u izr. ostati od cista,- dogovoriti se, sporazumjeti se.
kredenac, ormar , vitrina
krupa, e ž- grad , tuca
kudije ,pril. kojim putem, kojim pravcem.
kušin, jastuk

L

lani, pril. prošle godine, lane.
lapis - olovka
letrika, e – elektricno osvjetljenje
legacija - ambasada
liše, pred. s gen za izuzimanje; sem osim, izuzev

Lj
ljemezati, -am svr. udarati(štapom, ljemezom) tuci uopšte
ljeporeciv - onaj koji lijepo govori o drugima da bi im se udvorio
ljetopis - knjiga u kojoj su zabilježeni dogadaji po godinama kada su se desili
ljubavan - ljubazan, mio, prisan, umilan, druželjubiv
ljućevina - kisjelina
ljutac - tvrd kamen

M

madija,ž. mn omama , prevara
madupac, pca m ( lati.manceps, najamnik) jak momak , momcina
mazija, e ž celik , nado; u izr. vaditi iz vode –vjerovati u nemogucaže
mal, imovina u stoci , stocni fond
maljugan - budala, avetinja
manit, lud
mamuriti, im. nesvr. (tur., mamur, ureden) uredivati, obradivati (o imanju)
međaš, kamen koji oznacava granicu imanja
mestva, ž- u mn. tanka kožna obuca bez peta
metiljav - slaboga zdravlja, bolesljiv
miva,e ž (tur. meyva) voce, plodovi uopšte
milet, a m (tur. millet) narod , svijet
mrčava,,e ž- gusta, mracna i teško prohodna šuma, predio.
muštuluk , -a m (tur. mustuluk) dobar glas, radosna vijest.

N

nalce, potkovice
na jabane, na odmoru
naštesrca - prije nego ista se uzme od hrane ujutru
navicas - sad, odmah
nafigati - nagovoriti
nevidjelica - mrak, tama, pomrcina
nikogović - loš covjek, covjek slaboga porijekla, niko i ništa
nazor, pril. na snagu, silom
nam, a m. glas, trag ugled
naopako, pril. 1. kako ne treba, nevaljalo, 2 . na leda , natrag.
napokleku, pril. nestabilno, sklono padu (opasnost i sl) fig. sklono promjeni.
napremase, pril. prema sebi; na daljinu.
nebatlija, -e m- nesrećnik
neboleće, pril. nemilice, nemilosrdno.
nožice, makaze

NJ
njunja - mutav čovjek, budala
njutro - povučena, ćutljiva muška osoba

O
obestragati, -a m svr. (bez traga) uništiti, upropastiti
obijediti, im svr. oklevetati
odiva - udata žena u odnosu na roditeljski dom
obneviđeti - izgubiti vid u dobroj mjeri, slabo vidjeti
obisti, obidem, svr (o)probati, okusiti (o jelu)
objeručak,. pril punim srcem , iskreno
obršiti, im sve nastradati, nesrecno završiti
oburvan, a o razrušen, srušen.
okle , pril. odakle
oli, up. rec. hoceš li
onomlani, pril. pretprošle godine , prije dvije godine,
omar, - ara m. šuma
omut, a gomila, copor.
oprežina, e.ž- donji dio stomaka.
osevapiti - uciniti dobro djelo
ordija, -e ž. (tur. ordu) vojska, masa
otpagavati, agavam nesvr. trijeti izdržavati; u izr. svacim – biti svega željan, živjeti u oskudici
ožica, kašika
odžak, aka m,. (tur osak) kuća; bratstvo.

P
palac, palca, ,m (ital. palazzo) palas, palata, dvorac.
palošina, e ž . dvosjekli mac. pamtiša, e m osoba dobrog pamcenja.
pancijer, a m (ital. panziera) ratnicki oklop, pancir.
panjkati, am. nesvr. ogovarati, klevetati
papaz, a m- snažan, jak covjek¸silesija
pasati, am svr. proći, minuti (o vremenu)
pamidora - paradajz
parapet - ivica, ivičnjak na cesti, pozidani kraj ceste
petrahilj, - ilja. m. (grc) epitrahilj, (dio odjece koju pravoslavni sveštenici nose sprijeda o vratu za vrijeme vršenja obreda)
pašada - pribor za jelo (nož, viljuška, kašika)
pašenog - muž ženine sestre
peškeš, dar , poklon.
pestokupljevina - nikogovina, ljudi pokupljeni s konca i konopca
pizma, e ž. (grc peisma) mržnja, zloba, pakost.
pirun, viljuška
planuti, -em svr. naglo pocrvenjeti (u licu), reagovati žestoko
pogan, i ž i m (lat. paganjus) nevaljalac, nitkov , nečovjek
poharčiti, potrošiti ili upropastiti.
pomet, am u izr. biti vjetru na – biti na zlu udaru. hladnoca, zima.
ponta, e ž (ital. punta) uzvišenje, vidno mjesto uopšte,
ponjava, bijela vunena tkanina
prismakati, - ismacem nesvr. jesti pomalo smoka (mrsa) uz suvu hranu (hljeb)

R
razjagmiti, im svr. brzo zauzeti, ugrabiti, osvojiti.
razobadati se, pomamiti se
raša - suknja
rasplacuganica, osoba koja ne vodi racuna o licnoj higijeni
remetli, prid. neprom rahmetli, pokojni

S
sač,.poklopac za pecenje hljeba ispod saca
safa, caša
savardak, -aka m koliba kupastog oblika od dugackih debala
salećeti, etim svr. napasti, ustrijemiti se na nekoga
salidžati - popločati kamenim pločama
sekati - vući, nositi teški teret ili teško, naporno raditi
sendžir - lanac
svrnuti, svrnem, svr. odvojiti, skinuti, zguliti (o mesu), navratiti
sirak-aka m.sikoce,sirotan.
skorovecernjak,-a m.odskorašnji bogataš,skorostek,skorojevic.
snebivati se-ebivam se nesvr.sramiti se,stidjeti se.
sofra-e ž.svecana trpeza;rucak.
spičiti-im svr.otici (obicno daleko)
stima-e ž.cašcenje,cast.
survati se-am se svr.fig.pasti;nestati.

Š
šešana-e ž.vrsta starinske puške(sa 6 spiralnih žljebova na unutrašnjem zidu cijevi)
šenuti (se), pomjeriti se, ustupiti mjesto
šesan - podesan, taman, lijep, uredan, uredjen
šinuti-nem svr.snažno udariti
šindra-dašcice(od pola metra dužine)za pokrivanje kuca
štica,ž,-daska
štruglja-posuda za mužu stoke
šcar,1.jedn.imperf.gl.»šceti»,hoćah.

T
tavlenik-ika m.konj iz tavle(štale)štalski konj.
talik-a m. sreća
taulin, kuhinjski sto
tevtisati-em svr.nasilno umirati,porobiti.
temenisati,-išem nesvr.pokoravati se,klanjati,klecati.
tefter-a m.(grc.diftura,tur.defter)bilježnica,knjiga;popis.
trsiti,-im svr.fig.skloniti,otresti,odbaciti;u izr.-davola s vrata završiti, svršiti(sa nekim)
tučaroš-osoba sklona konfliktnim situacijama, koja voli borbe

U
uvrćeti-tim.svr.u izr.-u uši-ubijediti,uvjeriti(u nešto)
ugonetati-onecem svr.dobro predvidjeti,potrefiti.
ugrentati-am svr. smjelo,na rizik ući,zagaziti
udrobiti-u izr.u mnogo-lakomo postupiti;pokušati nemoguće
urljika,-motka za ogradu,duža.

V
vagan-posuda za jelo slicna tanjiru
vakat, vakta-m.(tur. vakit)(odredjeno)vrijeme
vanjela-e.ž.(ital.flanella)džemper, pulover
vizir-ira.m(franc.visiere)mušica,nišan
vlaka-e ž.trag
varenika - mlijeko

Z
zavardati-am svr.početi prepirku,posvađati se
zavrgnuti-em.svr.uzeti,zabaciti.
zazor-a m.osjećanje krivice,stid,nelagodnost.
zakrvomutiti-omutim svr.do krvi zavaditi,zakrviti.
zanovijetati-ovetam nesv.besmisleno pričati,naklapati,blebetati.
zdanije, - a zdanje, građevina.
zeman, -ana. m. (tur. zeman) vrijeme, doba.
zijevati, -am. nesvr, ispuštati dušu, umirati,

Pada li vam na pamet neka starocrnogorska riječ? Pišite nam u komentarima njihova značenja...