Tužilaštvo provjerava da li u Ostojićevom veličanju četničkog pokreta ima elemenata krivičnog djela

Više državno tužilaštvo formiralo je predmet protiv mitropolita budimljansko – nikšićkog Metodija Ostojića radi ocjene da li u izjavi od sedmog juna kojom je, tokom liturgije i obraćanja u manastiru Podmalinsko, veličao četnički pokret i njegove komandante ima elemanata krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti – navodi se u odgovorima Višeg državnog tužilaštva iz Bijelog Polja dostvaljenim Portalu ETV.

Centar za građanska prava podnio je krivičnu prijavu protiv Ostojića zbog javnog izazivanja nacionalne, vjerske i etničke mržnje i netrpeljivosti, veličanja ratnih zločinaca i povrede Ustava Crne Gore po više osnova.

Metodije Ostojić je 7. juna, kako se navodi u prijavi, iznio niz izjava koje „predstavljaju ozbiljnu prijetnju po javni red, mir i ustavni poredak države“.

Ukazali su da je on „nazvao postratni sistem na prostorima bivše Jugoslavije „itoističko-ustaškom koalicijom“ i optužio ga za „genocid nad srpskim narodom“.

Metodije je veličao četnički pokret i njegove komandante, uključujući Dragoljuba Dražu Mihailovića i Pavla Đurišića, „kao ‘prve gerilce protiv fašista’ i ‘najveće heroje Drugog svjetskog rata’, negirajući pri tom istorijski kontekst njihovog učešća u ratnim zločinima“.

U prijavi CGP se takođe ukazuje da je mitropolit „izjavio da u Podgorici, glavnom gradu Crne Gore, stoji spomenik "najvećem monstrumu" Josipu Brozu Titu“, čime se, prema ocjeni podnosioca, „vrijeđaju zvanični simboli države i naroda, i sve žrtve njihovih monstruoznih zločina“.

Mitropolit je, kako se tvrdi, rekao i da „nema srpske nacije bez Srpske pravoslavne crkve“, te implicirao da su „svi koji su napustili crkvu "mrzitelji sopstvenih predaka’ i "krvnici“.

U CGP-u ocjenjuju da su ovakve izjave direktno suprotne članu 370 Krivičnog zakonika Crne Gore, koji zabranjuje javno izazivanje mržnje i netrpeljivosti, kao i više članova Ustava, uključujući članove 7, 8, 47 i 55, koji garantuju sekularni karakter države, zabranu govora mržnje i zaštitu dostojanstva i sigurnosti građana.

- Smatramo da su ove izjave javno izazivanje nacionalne, vjerske i etničke mržnje i netrpeljivosti, veličanje ratnih zločinačkih formacija i negiranje zločina, što predstavlja povredu javnog reda i mira - navodi se u prijavi CGP-a. 

Takođe se ističe da je mitropolit govorio o aktuelnoj vlasti i državi kao „mračnom vilajetu“ i „izdaji“, te kroz „revizionističke tvrdnje negirao antifašističku tradiciju Crne Gore“.