SDT traži tri godine zatvora, Medenica tvrdi: Presudom protiv mene pokušavate da zatvorite poglavlja 23 i 24

Nekadašnja predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica zatražila je od Višeg suda da je oslobodi od optužbe Specijalnog tužilaštva da je postrekavala sutkinju privrednog suda Milicu Vlaović Milosavljević da donese nezakonitu odluku.

Ona je ukazala na ironiju da aktuelna vlast presudom protiv nje pokušava da zatvori poglavlja 23 i 24 a koja je upravo ona otvorila kao i da je u petak glavna u sudstvu sazvala sastanak povodom presuđivanja u predmetima gdje je ona optužena.

Sutkinja Vlaović Milosavljević je kazala da nije kriva podsjećajujći da je njena odluka potvrđena i da pravosnažna presuda ne može biti krivično djelo kao i da je u ovom postupku primorana da se brani od konstrukcija koje potpuno ignorišu pravnu teoriju i praksu.

Sa druge strane Specijalni tužilac Vukas Radonjić predložio je Višem sudu da se optužene oglase krivima jer su djelovale sa jasnom namjerom da nezakonito utiču na sudski postupak i nanesu štetu korporaciji Ten u korist Rada Arsića, kuma Vesne Medenice

On je predložio da se Medenica kazni trogodišnjom zatvorskom kaznom a Vlahović Milosavljević sa godinom zatvora pojašnjavajući da predložene kazne odražavaju težinu učinjenih djela i šalju jasnu poruku o nedopustivosti zloupotreba u pravosuđu.

Sudija Branislav Leković je za drugi decembar zakazao izricanje presude.

Tužilac Radonjić je u završni riječima podsjetio da nije sporno da je sutkinja Vlahović Milosavljević odlučivala u predmetu u kojem je korporacija Ten bila oštećena u sporu sa firmom biznismena Arsića.

-Između optuženih postoji prepiska iz novembra i decembra 2018. godine, koju je SDT označio kao pravno valjanu i potvrđenu spisima predmeta – kazao je tužilac Radonjić i dodao da poruke ukazuju na to da je Medenica vršila pritisak na sutkinju Vlahović Milosavljević kako bi se donijela odluka u korist njenog kuma.

U svojoj odbrani pred Specijalnim državnim tužilaštvom, Vlahović Milosavljević je, kako je naveo Radonjić, izjavila da ju je Medenica više puta telefonom pozivala, insistirala na donošenju rješenja o privremenoj mjeri i da je „popustila pod pritiskom“.

Navela je i da je Medenica „jako nezgodna kada joj se neko zamjeri“, što je tužilac ocijenio kao dodatnu potvrdu da je pritisak bio intenzivan i usmjeren ka donošenju nezakonite odluke.

-Sve ukazuje da je Vesna Medenica stvorila odluku da sutkinja Vlahović Milosavljević izvrši krivično djelo i donese odluku u korist Rada Arsića.

Nakon donošenja privremene mjere Vlahović Milosavljević je obavijestila Medenicu, koja joj je u poruci napisala da će „to propratiti“ i da će „pozvati Blaža“ tadašnjem članu vijeća Privrednog suda Crne Gore – kazao je tužilac.

Iako je vijeće Privrednog suda kasnije potvrdilo privremenu mjeru koju je donijela sutkinja Vlahović Milosavljević, Radonjić je naglasio da to „nije od značaja za krivičnu odgovornost“, jer postoji sumnja da su članovi vijeća, uključujući Jovanića, takođe počinili krivično djelo.

-Činjenica da je vijeće potvrdilo odluku sudije Vlahović Milosavljević ne mijenja suštinu. Postoji osnovana sumnja da su i vijeće i Blažo Jovanić djelovali u okviru istog uticaja i da su umiješani u radnje koje predstavljaju zloupotrebu službenog položaja - naglasio je tužilac.

Sa druge strane, Medenica je u završnoj riječi optužila predstavnika ruske korporacije ,,Ten“ da je“pokušao da je predstavi i kriminalizuje u obimu i mjeri kako to ne radi ni tužilaštvo“.

-To me dovodi do zaključka da je sve konstrukcija da se pomogne ovoj vlasti da se presudom meni zatvore poglavlja 23 i 24, a koje sam svojevremeno ja otvorila. Najveći problem su ta poglavlja gdje se ja javno pozivam kao neko ko treba da snosi sve ono što oni smatraju zlim vremenom, da ja, kao žrtva, budem njihov štrik. Glavna u sudstvu je u petak pozvala sve sudije oko ovih presuda. To je javna tajna - rekla je Medenica, aludirajući na predsjednicu Vrhovnog suda Valentinu Pavličić.

-Mene niko nije zvao - nadovezao se sudija Leković.

Medenica ga je, potom, zamolila da donese nepristrasnu odluku bez obzira na, kako je kazala, medijsku hajku koja se protiv nje vodi na dnevnom nivou.

Ona je prijedlog tužioca Radonjića da je osudi na tri godine zatvora okarakterisala kao ,,bombastom najavom“.

-To će mu vjerovatno dati novu poziciju u tužilačkoj organizaciji - kazala je Medenica.

Ona je ponovila da je u konkretnom slučaju molila da se primijeni zakon.

-Je li to krivično djelo. Nije. A ako nije, onda ni moja molba nije protivpravnost, a samim tim nema ni podstrekavanja - rekla je Medenica.

Optužena Milica Vlaović Milosavljević je kazala da je protiv nje podignuta optužnica zasnovana na „neshvatljivo pogrešnom i pravno neodrživom tumačenju“ njene nekadašnje sudske odluke.

Istakla je da je riječ o odluci koja je pravosnažno potvrđena, donešena u skladu sa zakonom i u okviru njenih službenih ovlašćenja.

-Tu mjeru je već 2019. potvrdilo vijeće Privrednog suda, koje je odlučujući po prigovoru protivnika obezbjeđenja ocijenilo moje rješenje zakonitim i pravilnim.

Time je ukinuta svaka sumnja o protivpravnosti, šteti, zloupotrebi i bilo kom elementu krivičnog djela – kazala je Vlahović Milosavljević.

Ona je navela da ju je naročito pogodila konstatacija tužilaštva da je svojom odlukom „teže povrijedila prava drugog“.

Poručila je da je takvo tumačenje opasno, jer bi značilo da bi svaki sudija mogao krivično odgovarati zato što je njegovu odluku neka strana doživjela kao štetnu.

-Ako se sudija može krivično goniti zato što je donio odluku koju tužilac smatra pogrešnom, onda bi tužilac, po istoj logici, morao odgovarati za svaku oslobađajuću presudu kojom se pokaže da je optuživao nevine ljude - rekla je ona, zaključujući da bi takav pristup razorio pravni poredak države.

Ona smatra da tužilac svojim tumačenjem pokušava da se postavi iznad sudske vlasti i da obori pravosnažnost odluke civilnog suda, iako za to nema zakonskog uporišta.

U svom izlaganju Vlahović-Milosavljević je detaljno objasnila pravnu prirodu privremene mjere, naglasivši da ona ne briše hipoteku, ne utiče na imovinski bilans učesnika, ne stvara korist niti štetu, već predstavlja privremeno ograničenje dok traje postupak.

Prema njenim riječima, ni hipotetički, čak i da je povjerilac inicirao izvršenje – odlaganje prinudne naplate ne bi bilo posljedica zloupotrebe položaja, već isključivo posljedica zakonito donijete privremene mjere.

Sutkinja se osvrnula i na dio optužnice koji se odnosi na komunikaciju sa tadašnjom predsjednicom Vrhovnog suda.

Navela je da je tužilaštvo zloupotrijebilo njene riječi date tokom prvog saslušanja, ističući da je saslušana samo dva mjeseca nakon teškog porođaja.

-Bila sam u stanju visoke anksioznosti i depresije. Tražila sam da se saslušanje odloži, ali nije mi udovoljeno. Moj iskaz dat tada ne može se smatrati potpunim niti pravno pouzdanim - rekla je ona, dodajući da ta komunikacija ije imala nikakav uticaj na njenu odluku i da bi eventualno mogla biti predmet etičke, a ne krivične ocjene.

Vlahović-Milosavljević upozorila je na opasnost presedana koji bi ovaj slučaj mogao stvoriti.

-Ako se prihvati logika tužioca, sudije će prilikom donošenja odluka gledati u tužioca, a ne u zakon. To bi bio institucionalni apsurd - rekla je ona.

Podsjetila je da pravosnažnost sudskih odluka ima autoritativnu i obavezujuću snagu za sve državne organe.

-Između zakonitosti i pravosnažnosti stoji znak jednakosti. Ono što je pravosnažno, zakonito je – kazala je ona.