Pređi na sadržaj stranice
Uživo/Online Uživo
Vremenska prognoza

„Укрінформ”: Mi moramo da podržimo Crnogorce

| Postavio/la: Antena M

„Укрінформ”: Mi moramo da podržimo Crnogorce

Piše: Vladimir Jovanović

 Navodni „crkveni” protesti u Crnoj Gori su druga etapa državnoga udara, da se „pomogne” Rusiji – piše „Укрінформ”, jedan od najuticajnijih ukrajinskih portala.

„Situacija sa dvije crkve u ovoj balkanskoj državi povlači određenu paralelu sa Ukrajinom”, piše novinarka Lana Samohvalova (Лана Самохвалова) i podśeća na hronologiju nedavnih zbivanja u kojima je „proruska opozicija pokušala da blokira donošenje Zakona o slobodi vjeroispovijesti”.

„Šematski ćemo objasniti crkvenu situaciju u Crnoj Gori. Postoji Crnogorsko-primorska mitropolija Srpske crkve (SPC), nešto poput Moskovske patrijaršije u Ukrajini, i nepriznata Crnogorska pravoslavna crkva. Ruski mediji – a patrijarh Kiril je već požurio da izrazi solidarnost sa SPC – tvrde da je prozapadni predśednik Milo Đukanović, ‘inspirisan primjerom ukrajinskoga raskola’, postavio cilj da dobije tomos o autokefaliji”.

„Određene analogije Crne Gore sa putem kojim je prošla Ukrajina do dobijanja tomosa zaista su očigledne”, konstatuje ukrajinski portal.

„Prvo, imperijalne ambicije Srpske crkve su vrlo slične ponašanju Moskovske patrijaršije. Drugo, zaista postoji nepriznata Crnogorska pravoslavna crkva, protiv koje se koristi najmračniji arsenal medija, kao ranije za bivšu Kijevsku patrijaršije”.

„Укрінформ” piše da su „razumljive namjere prozapadnoga vladajućega rukovodstva Crne Gore da napravi barem neki popis crkvene imovine u koje je država uložila sredstva”.

Citira se episkop ostroško-nikšićki Crnogorske pravoslavne crkve Boris (Bojović), koji je, između ostaloga, rekao:

„Bio sam na śednici parlamenta [Odbora za ljudska prava i slobode – prim.p] kada se raspravljalo o zakonu. Tu su bile zastupljene sve religije: Srpska crkva, Crnogorska, Katolička crkva, muslimani, Jevreji. Zatim sam podržao zakon, rekao da, ako vjerska zajednica ima dokumenta da su crkvu gradili, ostaje njihova; ako postoje dokazi da je crkva sagrađena na javni račun, to je vlasništvo države. Sada, srpski patrijarh Irinej i patrijarh ruski Kiril organizuju proteste. Njihov cilj nije osporavanje Zakona, njihov cilj je destabilizacija naše zemlje”.

„Rusi i Srbi kažu: ‘Crnogorska pravoslavna crkva nema kanoničnost ... Ne priznajemo je’. Iako je 1998. godine naš Mitropolit rukopoložen za vladiku od episkopâ Bugarske pravoslavne crkve”, kaže episkop Boris. „Ja i naša pastva nijesmo baš zabrinuti zbog naše ‘kanoničnosti’ u očima Moskve i Srba. Pet vijekova bili smo zasebna Crkva na čelu sa Mitropolitom. Oni se plaše rasta naše Crkve! Imamo episkope, sveštenike, i što je najvažnije, ideju o autokefaliji Crkve u Crnoj Gori podržava inteligencija”.

„Ne isključujem da ćemo jednog dana doći na ideju zajedničkoga bogosluženja. Pa, pogledajte situaciju: moj rođak je vladika Srpske crkve u Argentini [Kirilo Bojović – prim.p], a ja sam vladika Crnogorske crkve. Mi smo građani Crne Gore; mi smo dva unuka od dva brata. Hramove su gradili i moj đed i njegov đed zajedno sa državom”, kazao je episkop Boris za „Укрінформ”.

Portal se obratio za mišljenje i ekspertu za religiju dr Viktoru Jelinskom iz Kijeva. On je za crnogorski Zakon o slobodi vjeroispovijesti rekao:

„U tom zakonu postoji logika. Država ima pravo na takav zakon”.

„Zemlje sa demokratskim poretkom se štite od prijetnji koje dolaze iz vjerskoga okruženja”, kazao je Jelinski i dodao da su svojevremeno „u SAD uočili prijetnju od terorizma iz džamija”.

Ukrajina, solidarišući se sa Srbijom, nikad nije priznala nezavisnost Kosova. Međutim, iz Srbije, koja slijedi Rusiju, emituju se isključivio antiukrajinski stavovi – i povodom ruske okuapcije Krima i Donbasa, i povodom ruskoga nepriznavanja autokefalije Crkvi Ukrajine.

„Mi moramo sada da podržimo Crnogorce”, kazao je Jelinski. „Pročitao sam diplomatski izvještaj da je jedina zemlja koja zauzima neprijateljski položaj prema Ukrajini – upravo Srbija”.

Ostavi komentar

0/300