Eparhija odbija poslušnost Sinodu

Priredio: V.J.

Opšta konferencija sveštenstva (na slici gore) u mitropoliji Nevrokopskoj, jednoj od eparhija Bugarske pravoslavne crkve (BPC), odbila je 7. marta da prihvati valjanost uredbe Sinoda u Sofiji od 24. februara, kojom se poništavaju izbori kandidata za eparhijskoga mitropolita u Slivenskoj eparhiji i naređuje da izbor mitropolita pripada isključivo njima — sinodskim članovima-mitropolitima.

Kako prenosi portal „Пиринско - новини от югозападна България” (pirinsko.com), sa konferencije — a u prisustvu eparhijskoga mitropolita Neofita — „sveštenici Nevrokopske eparhije su izrazili zabrinutost i neslaganje s naredbom Sinoda od 24. februara ove godine i svi su jednoglasno izrazili potporu očuvanju ustavnoga poretka, zakonitosti i sloge u životu Bugarske pravoslavne crkve”.

Ovim se nastavljaju previranja u BPC, dok joj poglavar, patrijarh Neofit (79), mjesecima leži u bolesničkoj postelji.

Praksa da eparhijski izbornici, glasači — vjernici (laici, mirjani) i lokalno sveštenstvo, uključujući oženjene sveštenike (parohe) — učestvuju u biranju eparhijskoga arhijereja u Bugarskoj ima 154-ogodišnju tradiciju.

Ovakav način izbora je jasno preciziran Ustavom BPC (vidi odredbe pri kraju ovoga teksta), no Sinod je, u odsutnosti Neofita, ali s njegovom egidom, proglasio nevažećim izbore dvojice kandidata za novoga mitropolita s katedrom u Slivenu, gradu s oko 90.000 stanovnika u jugoistočnoj Bugarskoj.

Učešće laika-vjernika u izboru i-ili postavljenju poglavara ili oblasnoga arhijereja je praksa iskonske Hristove Crkve, koja je tokom vremena napuštena u većini pomjesnih pravoslavnih jurisdikcija.

Ova praksa postojala je i kod nas, do obnove knjaževstva 1852, jer do tada u Mitropoliji - Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi vladike bira i-ili potvrđuje Crnogorski zbor (crkveno-narodni sabor).

Otuda je i drevni uzvik „Aksios” („Άξιος”, „Dostojan”) aklamacija laika-vjernika u toku hirotonije i-ili ustoličenja, koja, pored ostaloga, ukazuje na prihvatanje novoga pastira… u suprotnom: „Ανάξιος”, tj. — „Nedostojan”…

Sada u Bugarskoj, i laici i parohijsko sveštenstvo, pokušavaju da zaštite svoja prava, da imaju glas u odlučivanju o crkvenim poslovima, nasuprot uzurpaciji od strane većeg broja sinodskih mitropolita. Ustav BPC, sa odredbama o postupku izbora, može mijenjati samo najveće bugarsko crkveno-zakonodavno tijelo — Crkveni sabor, koji takođe uključuje laike — a ne sam Sinod.

Po upokojenju Joanikija Nedelčeva, on je od 1980. do 9. januara 2024. bio mitropolit slivenski, glasači (delegati) iz te eparhije su 18. februara u kancelariji tamošnje mitropolije sproveli izbore u dva kruga, na kojima su proglašeni pretendenti za mitropolita: titularni episkopi agatopoljski Jerotej i konstantijski Mihail.

Međutim, Sinod je 24. februara, poništio izbore i naredio kroz uredbu da izbor mitropolita pripada isključivo njima — a ne gomili laika i lokalnog sveštenstva. Ovo je, izvijesti smo, izazvalo buru nezadovoljstva na društvenim mrežama, kao i protestna okupljanja i sveštenstva i laika u Slivenskoj eparhiji.

Između ostaloga, i preko 30 sveštenika u gradu Jambolu održalo je press-konferenciju. „Ne postoji, ne samo u Bugarskoj, nego iđe u svijetu, da se procedura izbora kada su oni pokrenuti mijenja”, rekao je protojerej-stavrofor Nikolaj Kljunkov.

„Bugarska crkva je postala totalitarna”, kaže otac Ivan iz Slivena, prenosi „Новини от Сливен и региона” (sliveninfo.bg). „Ovo je presedan u novijoj istoriji, bezakonje Sinoda. Pitamo: šta nije u redu s našim odabirom?”

Na primjer, oglasio se iz zapadne Bugarske arhimandrit Nikanor, citira ga portal „Фактор” (faktor.bg): „Ako Sinodska uredba od 24. februara ostane na snazi i ako se što prije ne sazove Crkveni sabor, to znači da će faktički i tehnički, de iure, BPC biti privatizovana! Prijeći će u vlasništvo ortaka — članova Sv. Sinoda, koji će od sada svime i svakim od nas raspolagati samo po svojoj volji, ne obazirući se ni na koga!”

U međuvremenu, dva mitropolita u Sinodu, varnensko-preslavski Jovan i vračanski Grigorij, povukli su svoje glasove da se ponište izbori u Slivenskoj eparhiji, „jer je nemoguće napraviti raskol između episkopata i crkvenoga naroda”.

Odnos sinodskih glasova tako je sada 7 „za” prema 6 „protiv”, uz odsustvo nekolicine mitropolita članova ovoga tijela. O tome što dalje, trebalo bi da odluči Sinod, koji će se 12-13. marta ponovo okupiti.

Vjerski portal „Двери на Православието” (dveri.bg) piše da se „pokazalo da su sinodski mitropoliti neodlučni kako nastaviti postupak za izbor slivenskoga arhijereja”.

„Mitropolit Varne i Velikoga Preslava, Jovan, koji je ujedno i privremeni upravitelj Slivenske eparhije, predlaže izbore ispočetka s novim popisom podobnih episkopa. Međutim, plovdivski mitropolit Nikolaj smatra da proces treba nastaviti i da Sinod izabere jednog od dvojice episkopa koje su predložili slivenski eparhijski glasači: Jeroteja ili Mihaila. Većina sinodskih članova ipak je da ta pitanja riješavaju na svom sastanku 12. i 13. marta”.

Najavljeno je da će tada, 12-13. marta, doputovati sveštenstvo i laici Slivenske i još nekih eparhija u Sofiju i pred zdanjem Sinoda (Синодална палата) protestovati, kako se navodi, „u formatu molitvene prisutnosti”.

Mitropolit Josif, bugarski mitropolit za SAD, Kanadu i Australiju, član Sinoda u Sofiji koji nije bio na prethodnom zasijedanju, veli da „sveštenici, a osobito laici, trebaju imati pravo birati svoje duhovne vođe, klirike, arhijereje i patrijarhe”.

„Ovo Sinod treba odmah da shvati”, poručuje Josif, „i već na idućem sastanku da otkloni neprijatelja duhovnoga života — svoju uredbu! Živa je Crkva tamo đe su dobri vjernici, aktivni i angažovani članovi parohije. Naši sinodski mitropoliti ne razumiju da, bez aktivnih parohijana-laika, mi smo mrtvi”.

Prema Ustavu BPC:

- Bugarskom pravoslavnom crkvom - Bugarskom patrijaršijom upravlja Sveti Sinod, a svakom eparhijom njezin arhijerej, koji nosi titulu mitropolita. - Najviše upravno tijelo BPC je Sinod, koji se sastoji od bugarskoga patrijarha i eparhijskih mitropolita. - Zakonodavnu vlast u BPC vrši Crkveni sabor koji se sastoji od arhijereja te klirika i laika izabranih u skladu s ovim Ustavom;

- Svaka eparhija ima svoje duhovne i laičke birače: po 6 iz svake duhovne oblasti (arhijerejskog namjesništva). Trojica su sveštenici, a trojica laici. - Eparhijski birači biraju: eparhijske predstavnike u izboru patrijarha Bugarske, članove Crkvenoga sabora, mitropolita eparhije i članove Eparhijskoga vijeća.

Konkretno izbor eparhijskoga mitropolita, prema Ustavu BPC, odvija se na sljedeći način:

- Kad eparhija ostane udovička ili upražnjena, Eparhijsko vijeće o tome pismeno obavještava Sinod, koji imenuje eparhijskoga mitropolita za zamjenika (vikara) udovičke ili upražnjene stolice, a on sprovodi izbore za mitropolita i upravlja eparhijom do stupanja na dužnost novoizabranog;

- Sinod sastavlja popis kandidata za izbor mitropolita između osoba s episkopskim činom. - Vikar udovičke ili upražnjene eparhije s Eparhijskim vijećem šalje taj popis okružnicom svim eparhijskim biračima i poziva ih za izbore u prostorije središta eparhije. - U određenu neđelju, nakon liturgije, skupljaju se eparhijski glasači, provjeravaju se punomoći, te kada se utvrdi kvorum, odvija se tajno glasanje s listićem na kojem su upisana imena osoba kandidata za mitropolita. - Odabir se vrši stavljanjem dva imena u zagrade. - Izabranima se proglašavaju dva kandidata za koja je glasalo više od polovine prisutnih birača;

- Sinod, nakon odobrenja eparhijskoga izbora, na prvu svetu neđelju u hramu nakon molitve Bogu i u prisutnosti naroda, natpolovičnom većinom svojih članova, bira jednoga od dva izabrana kandidata za mitropolita udove ili upražnjene eparhije. - Sinod preporučuje novoizabranog eparhijskog mitropolita svojoj zajednici sinodskim pismom, koje se čita u svim crkvama eparhije.