Postio na siru, jajima …?

Priredio: V.J.

Pasterizovana jaja (uova pastorizzate), sir (mascarpone)… ovi sastojci životinjskoga porijekla ulaze u deklarisani temeljni recept za tiramisu (tiramisù). I ta italijanska poslastica, logično, nije za konzumaciju tokom posta po propisima Svete Majke-Crkve Pravoslavne; ni za vaskršnji, ni bilo koji.

Svega pet dana uoči Vaskrsa (ove godine na isti dan za pravoslavne i katolike) premijer Spajić 15. aprila boravio u Rimu. I otuda, śetićemo se, na društvenoj mreži reklamirao „obavezno pojedi” —— tiramisu —— sa markom „Pompi”:

„Si fueris Romae, obavezno pojedi tiramisu od jagode ili pistaća, naročito ako je između sastanaka sa premijerkom i predśednikom”.

Si fueris Romae, obavezno pojedi tiramisu od jagode ili pistaća, naročito ako je izmedju sastanaka sa premijerkom i predsjednikom 😄🇲🇪🇮🇹❤️ pic.twitter.com/pQ43WzDJ4g

— Milojko Spajić (@MickeySpajic) April 15, 2025

Na sajtu frime „Pompi” (barpompi.it) nijesmo pronašli „posni” (veganski) tiramisu - bez obzira da li sa jagodama, pistaćima ili već koječim.

U pravu ste ako pretpostavljate i da „obavezno pojedi” tiramisu (recept za poslasticu postoji tek iz 1960-ih) nikako nije tradicija za hrišćane, praktične vjernike u Rimu ni vascijeloj Italiji tokom katoličkoga (korizmenoga) posta.

A je li Spajić 15. aprila smazao mrsni tiramisu, ili više njih - on najbolje zna.

Mi smo juče, na Vaskrs, prenijetom fotografijom dočarali sa okupljanja u hramu ogranka Crkve Srbije (SPC) u Podgorici: - Spajić, a njegovom scenskom nastupu svjedoče i Milatović i Mandić, sa rukama ukrštenim na grudima sagnuo se i zinuo da mu iz jerarhije svetosavske sa kašike nešto stave u usta. To su osnovi elementi koji liče na pravoslavni obred svetoga pričešća.

A jesu li Spajića zaista u eparhijskome hramu Crkve Srbije pričestili - i to najbolje zna on, te oni koji su ga, ako jesu, juče pričešćivali.

Može li se bez posta čeljade pričestiti ili ako se usred posta „omrsi”? Sveta Majka-Crkva Pravoslavna zapovijeda: ne može. Izuzeci postoje, ali samo sa blagoslovom od sveštenika, rigoroznim i povezanim na primjer sa zdravstvenim stanjem ili kakvim drugim vanrednim okolnostima nekog čeljadeta - takva je sveštena praksa, ako se do revnosti vjere drži.

Jer, najmanje sedam dana prije pričešća se po pravilu strogo posti, „na vodi”, čak i kad nije u pitanju vaskršnji post - najstroži od svih.

Nazvan i velikim, pravoslavni post vaskršnji traje sedam neđelja, ili 48 dana - i riba je zabranjena kao i ulje za većinu posnih dana, liše za bolesne i đecu.

Post nije tek uzdržavanje od određene hrane, nego i od nedjela i grijehova, strasti i pomisli… ili na primjer od proždrljivosti „obavezno pojedi”.