Zabranjene sve veze ogranku Moskovske patrijaršije sa centralom - izmjene zakona u Estoniji

Priredio: V.J.

Rigikogu, estonski parlament odobrio je revidiranu verziju amandmana na Zakon o crkvama i vjerskim udruženjima (kongregacijama), potez koji u osnovi nalaže prekid veza između jedne od pravoslavnih jurisdikcija u Estoniji i Moskovske patrijaršije.

Ova odluka uslijedila je nakon što je estonski predśednik Alar Karis 24. aprila odbio da ratifikuje izvorni prijedlog zakon, navodeći zabrinutost da su izvjesna ograničenja nametnuta vjerskoj slobodi i slobodi udruživanja možda neustavna. Predśednik je zatražio da se zakonski projekat dodatno preispita kako bi se osigurala potpuna usklađenost s Ustavom Estonije.

Rigikogu je 14. maja odlučio da ne usvoji zakon u izvornome obliku, nastavljajući s dorađivanjem amandmana. Nakon daljnje rasprave, parlament je 17. juna usvojio revidirani zakon: sa 68 glasova za i 17 protiv.

Uzevši u obzir da je Estonija članica Evropske unije, nije nezanimljivo i za javnost u Crnoj Gori što u bitnijem sadrži novi zakon.

Organak Moskovske patrijaršije u Estoniji, kao i Pjuhtica (poznati pravoslavni manastir osnovan 1891. dok je Estonija bila u Ruskoj carevini, a koji je danas stavropigija, tj. pod direktnom nadležnošću patrijarha Rusije Kirila Gundjajeva) — moraće prekinuti svoje odnose s Moskvom u roku od šest mjeseci, čime se produžuje početni dvomjesečni rok utvrđen u prijedlogu zakonu.

Amandmani, koje je utvrdio nadležni parlamentarni odbor, propisuju da crkva, vjersko udruženje ili manastir u Estoniji ne smiju biti organizaciono ili finansijski povezani - putem svojih statuta, liturgijskih dokumenata ili drugih upravnih akata - s bilo kojim vanjskim centrom, upravnim tijelom, vjerskom zajednicom ili duhovnim vođom koji predstavlja prijetnju nacionalnoj bezbjednosti, ustavnome poretku ili javnoj sigurnosti Estonije.

Parlament je dodatno pojasnio što predstavlja takvu prijetnju. Prema revidiranoj formulaciji, prijetnja postoji ako strani vjerski subjekt podstiče, podržava ili finansira aktivnosti usmjerene na potkopavanje nezavisnosti, teritorijalnoga integriteta ili ustavnoga poretka Estonije; podržava ili je podržavao vojnu agresiju; ili poziva na rat, terorizam, nezakonitu upotrebu oružane sile ili bilo koji oblik nasilja.

Prema tumačenju „Orthodox Timesa” (orthodoxtimes.com), portala bliskog Vaseljenskoj patrijaršiji, „obrazloženje zakona naglašava čvrstu predanost Estonije zaštiti slobode vjeroispovijesti i prava pojedinaca da slobodno biraju svoju vjeru, uz priznavanje odgovornosti države za rješavanje izazova koji ugrožavaju nacionalnu i društvenu bezbjednost”.

„Osim toga, zakon definiše ko može služiti kao sveštenik ili obavljati vodeće dužnosti unutar vjerskih organizacija u Estoniji. Osobama kojima je zabranjeno da ulaze ili borave u zemlji - zabranjene su te uloge. Zakon takođe postavlja zahtjeve za statute vjerskih organizacija i uvodi novi mehanizam koji omogućuje članovima da napušte crkvu čije aktivnosti, statuti ili vodstvo nijesu u skladu s ažuriranim zakonskim zahtjevima. Vjerskim organizacijama biće dopušteno da izmijene svoje statute kako bi se uskladili sa zakonom bez potrebe za odobrenjem svojih vodećih tijela, uz priznanje da dobijanje takvog odobrenja možda neće uvijek biti moguće”.

„Ovaj zakon je značajan razvoj u estonskoj regulaciji vjerskih institucija, uravnotežujući zaštitu vjerskih sloboda sa zaštitom nacionalne bezbjednosti i ustavnoga poretka”, ocjenjuje „Orthodox Times”.

Napominjemo, kako je u manevru da izbjegne posljedice ovoga godinama najavljivanog zakona, Estonska pravoslavna crkva Moskovske patrijaršije (EPC-MP), nakon sudskoga spora koji je vodila protiv estonske vlade, početkom ove godine dobila presudu u svoju korist, da ima pravo da se registruje pod novim imenom - ESTONSKA HRIŠĆANSKA PRAVOSLAVNA CRKVA.

Estonija ima 1,36 milion stanovnika, od čega je Estonaca 69,1%, Rusa 23,7%, Ukrajinca 2,1%.

Do 1939-1940. i ruske okupacije (na temelju sovjetsko-nacističkoga pakta tzv. Molotov-Ribentrop) nezavisna Estonija je imala autonomnu pravoslavnu Crkvu u jurisdikciji Vaseljenske patrijaršije. Sovjeti su tu Crkvu nekanonski priključili Moskovskoj patrijaršiji.

U postsovjeskoj eri, Estonija je prva arena sukoba Vaseljenske i Moskovske patrijaršije. Nakon što su se Estonci ranih 1990-ih ratosiljali ruske okupacije pod firmom SSSR-a i obnovili svoju nezavisnost, 54 od ukupno 83 parohije EPC-MP u toj zemlji izjasnile su se za vrćanje pod omofor Vaseljenske patrijaršije u statusu autonomije, što je podržala i estonska vlada.

Vaseljenski patrijarh Vartolomej i Sinod na Fanaru su prihvatili apel iz Estonije, te 22. februara 1996. obnovili punovažnost tomosa iz 1922. i proglasili autonomnu ESTONSKU APOSTOLSKU PRAVOSLAVNU CRKVU (Eesti Apostlik-Õigeusu Kirik) — čiji je predstojatelj mitropolit talinski Stefan Harlanbidis (85).

Reaguje Moskovska patrijaršija — na čelu joj je onomad Aleksij II Ridiger, rusifikovani Njemac rodom upravo iz Estonije, a čiji je personalni dosije agenta KGB-a izvorno objavljen u postsovjetskoj Estoniji. Ridiger nakratko prekida liturgijsko-kanonsko opštenje sa Vartolomejem. No spor je, ipak, prevaziđen „primirjem”, da u Estoniji egzistiraju oba ogranka, paralelno i vaseljenski i ruska, sve dosad.

U kontekstu novoga, od strane Moskovske patrijaršije u jesen 2018. jednostrano objavljenoga raskola s Vartolomejem zbog davanja autokefalije Pravoslavnoj crkvi Ukrajine, te oružane agresije Rusije na Ukrajinu — Vaseljenski Patrijarh je 2023. bio u osmodnevnoj zvaničnoj pośeti Estoniji. U Talinu, prijestonici, održao sastanke sa estonskim predśednikom Alarom Karisem, premijerkom Kajom Kalas; boravio i u parlamentu Estonije...

Povodom usvajanja novoga zakona u Rigikogu, mitropolit Stefan Harlanbidis, poglavar autonomne Estonske apostolske pravoslavne crkve dao je intervju za ERR, nacionalni javni servis. Izrazio je snažnu podršku izmjenama Zakona o crkvama i kongregacijama, potvrđujući njihovu neophodnost u svijetlu trenutnih geopolitičkih prijetnji.

Mitropolit Stefan je stavio do znanja da podržava zakon ne zbog usklađivanja sa interesima vlade, već „u ime pravde, zakona i nacionalne bezbjednosti“.

„Ne možemo dozvoliti da se sloboda vjeroispovijesti zloupotrebljava za sijanje konfuzije i haosa”, rekao je mitropolit.

Govoreći o budućnosti ogranka Moskovske patrijaršije u Estoniji - Estonske hrišćanske pravoslavne crkve, mitropolit Stefan je izrazio zabrinutost: „Ako ne prekinu veze s Moskvom, biće društvenih i pravnih posljedica. Ovo kažem s bolom, Moskovska patrijaršija je dovela pravoslavlje u veoma težak položaj”.

U nastojanju da očuva kanonski status pravoslavnih vjernika koji su trenutno pod Estonskom hrišćanskom pravoslavnom crkvom tj. ogrankom Moskovske patrijaršije u Estonji, mitropolit Stefan je predložio stvaranje vikarijata pod njegovim omoforom (Estonskom apostolskom pravoslavnom crkvom) - rješenje za koje vjeruje da bi omogućilo kontinuirani crkveni integritet bez prisilnog ujedinjenja.

Stefanova ponuda uključuje:

- kanonsku zaštitu: struktura koja bi sačuvala crkveni identitet Estonske hrišćanske pravoslavne crkve i spriječila njezino pretvaranje u sektu ako se prekinu veze sa Moskvom;

- bratska saradnja: prijedlog za zajedničku molitvu i međusobno razumijevanje među pravoslavnim hrišćanima u Estoniji.

„Ovo nije spajanje. To je pružena ruka - gest oproštaja i bratstva”, kazao je Stefan. Do sada, proruska Estonska hrišćanska pravoslavna crkva nije pokazivala interesovanje za diskusiju o ovome prijedlogu.