23 °

max 36 ° / min 22 °

Utorak

11.08.

36° / 22°

Srijeda

12.08.

34° / 23°

Četvrtak

13.08.

34° / 23°

Petak

14.08.

33° / 23°

Subota

15.08.

32° / 23°

Nedjelja

16.08.

32° / 22°

Ponedjeljak

17.08.

32° / 22°

Podijeli vijest sa nama.

Dodaj do 3 fotografije ili videa.

Maksimalna veličina jednog fajla je 30MB

minimum 15 karaktera

This site is protected by reCAPTCHA and the Google. Privacy Policy and Terms of Service apply.
Sporiji rast, ali ne i nova ekonomska kriza

Ekonomija

Comments 0

Autor: Gordana Đuračić

  • Viber

Sporiji rast, ali ne i nova ekonomska kriza

Najavljeno usporavanje evropske i svjetske privrede u 2020. neće dovesti do krize kakvu smo imali prije desetak godina, već bi u najgorem scenariju moglo da dovede do recesije i ekonomskih udara na pojedinačne zemlje, kazao je viceguverner Nikola Fabris za Pobjedu.

Fabris smatra da samo u jednom slučaju može doći do ozbiljne krize.

"Po mom mišljenju, jedini scenario u kojem bi moglo doći do ozbiljnije krize je u slučaju velikog političkog i ekonomskog zaoštravanja između velikih sila", kaže viceguverner.

Svakako, posljedice trenutnih negativnih kretanja u privredama širom svijeta nikako, upozorava Fabris, ne treba potcjenjivati.

"Ne treba ih potcijeniti tim prije što su uzroci nepredvidive političke odluke u odnosima velikih političkih i ekonomskih sila. Naročito zabrinjava usporavanje eurozone i najveće usporavanje njemačke privrede još od 2009. godine. S druge strane, ukoliko bi došlo do trgovinskog sporazuma između Amerike i Kine, ekonomska situacija bi mogla da se stabilizuje", objašnjava Fabris.

Nažalost, kaže viceguverner, u ekonomskoj teoriji i politici još nije razvijen nijedan model koji bi mogao pouzdano da prognozira pojavu krize.

"Ono što pouzdano znamo to je da je kriza bilo u prošlosti, da će ih biti u budućnosti i da kada se pojave, nose značajne troškove. Stoga sve najave ovakve vrste su u domenu ekspertskog mišljenja pojedinaca, koja mogu nositi veći ili manji stepen pouzdanosti. Takođe bih podsjetio da se u posljednjih deset godina stalno javljaju pojedinci koji najavljuju veliku krizu za sljedeću godinu," ističe Fabris.

Ukoliko pogledamo kretanje ključnih makroekonomskih indikatora na globalnom nivou, kao i prognoze emitentnih institucija poput MMF-a, Svjetske banke, Evropske komisije, primijetićemo da svi oni, sa malim razlikama u prognozama, najavljuju samo usporavanje ekonomskog rasta.

"To je posljedica oživljavanja geopolitičkih napetosti, trgovinskog protekcionizma, odnosno pogoršanih uslova trgovine, Bregzita i generalno nedovoljne radne mobilnosti, čak i razvijenih društava", precizira viceguverner.

Komentari (0)

POŠALJI KOMENTAR