Prave posljedice uticaja virusa COVID-19 na ekonomiju eurozone ogoljene su posljednjim podacima koji pokazuju da privreda EU potonula za rekordnih 12,1 posto u drugom kvartalu 2020., podaci su Eurostata objavljeni u petak.
Krhko oporavljanje ekonomije eurozone u protekloj deceniji, od finansijskog sloma 2008., naglo je prekinula pandemija koronavirusa koja je uzrokovala potpuno ili djelimično zatvranje članica EU od proljeća.
Još u četvrtak veče je objavljeno da je najmoćnija ekonomija Evropske unije -Njemačke, u drugom kavrtalu potonula za 10, 1 posto, što je najgori rekord koji se ne bilježi još od 1970-tih, kada je su postojale dvije Njemačke. I pored toga nezaposlenost u Njemačkoj je porasla tek neznatno- na 4,2 procenta sa 3,8 odsto, koliko je iznosila krajem marta. To konkretno znači da je broj nezaposlenih porastao na 203.000 što ukupan broj nezaposlenih povećava na 1,86 miliona.
Treba međutim reći da Njemačka ima vijek star program kojim država kompanijama kompenzira dio zarade i davanja za zaposlene da ih poslodavci ne bi otpuštali tokom kratkotrajnih kriza.
Broj nezaposlenih pak u cijeloj EU je porastao na 7,1 posto, koliko je iznosio krajem juna.
Novoobjavljeni podaci Eurostata pokazili su da je manji pad u prva tri mjeseca ove godine, zajedno sa naglim padom usljed pandemije, potpuno izbrisao proteklu deceniju relativnog oporavka eurozone i vratio je na nivo iz polovine 2000-tih.
Francuska, druga po snazi EU ekonomija, odmah nakon Njemačke, bilježi pad od 13,8 posto.
Italija, koja ima velikih problema sa rastom još od početka upotrebe zajedničke evropske valute i koja je bila prva na udaru pandemije, doživjela je da se njen BDP (bruto društveni proizvod) vrati na onaj iz polovine 1990-tih, sa padom od 12,4 posto.
U Španiji, gdje je najveća zabrinutost od drugog talasa, zabilježen je najveći pad u drugom kvartalu. Njihova ekonomija je potonula za 18,5 posto, što praktično znači da je četvrta ekonomija EU, pala za četvrtinu u prvoj polovini 2020.
Prema podacima Eurostata, članice eurozone sa najmanjim padom ekonomije u ovoj godini su istočnoevropske i baltičke države.
Eurostat je objavio, da je, uzimajući ekonomiju eurozone kao cjelinu, privreda sada manja za 15 odsto nego što je bila početkom godine.
Rekordni pad privrednih aktivnosti, zabilježen od aprila do juna 2020-te, uslijedio je padom ekonomije eurozone u prva tri mjeseca ove godine za 3,6 posto i to nakon što je posljednjeg kvartala 2019. nije bilo rasta te je evropska ekonomija bila na nuli.
Endriju Keningam (Andrew Kenningham), glavni ekonomista za Evropu u konsultantskoj firmi Capital Economics je za The Guardian, stanje eurozone ovako prokomentarisao:
„Postoji nekoliko ne baš toliko loših naznaka u danas objavljenim podacima, u kojima je potvrđeno da je BDP eurozone tresnuo baš koliko smo se i plašili u drugom kvartalu i da je inflacija ostala daleko ispod cilja. Dok su dijelovi ekonomije oživjeli u posljednjih nekoliko mjeseci, šteta koja je već učinjena u kombinaciji s trenutnim i budućim uticajem virusa znači da će oporavak biti bolno spor. "
Pored nezabilježenog pada BDP-ja u drugom kvartalu, najteža ekonomska šteta uzrokovana COVID-19, koja je vrhunac imala u aprilu, počela je da jenjava, pa su u maju i junu neke od aktivnosti poremećene blokadama počele da oživljavaju.
Ali svi analitičari upozoravaju da će ekonomski oprovak biti veoma dugotrajan proces, pojedini čak tvrde da je razmjere ekomske krize koja slijedi nemoguće predvidjeti.
„Teški dio ovog oporavka trebao bi početi uskoro", rekao je Bert Koldžin(Colijn), viši ekonomista eurozone u ING banci.
„Prije svega, novi malo veći trending epidemije COVID-19 povećava rizik od ponovnog zatvaranja, i mi već vidimo neke naznake toga. Drugo, od ove tačke na dalje, oprezno povećanje nezaposlenosti i bankrota i slaba ulaganja će ukazati na više karakteristika opšteg pada ekonomije. Ti će se faktori vjerovatno vući još neko vrijeme, čime će dovesti u pitanje brzi oporavak na nivo BDP prije koronavirusa“.
Bloomberg je u četvrtak objavio da je američka ekonomija potonula za rekordnih 32,9 posto u drugom kvartalu, što se u SAD nije dododilo od 1940-tih prošlog vijeka.
Treba reći da je EU predvođena njemačkom kancelarkom Angelom Merkel i francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom (Emmanul Macron) 21. jula uspjela da dogovori paket spašavanja za evropsku ekonomiju zbog posljednica koronavirusa. Svih 27 članca, politički i ekonomski vrlo raznorodnih članica bloka dale su saglasnost za finansijski paket oporavka, težak 750 milijardi eura.
Istorijski sporazum dogovoren na petodnevnom- najdužem samitu EU lidera decenijam unazad, uključuje nužnu pomoć za siromašnije, prodaju kolektivnog duga i davanje najvećeg dijela novca u vidu bespovratnih grantova, odnosno: države će prikupiti velike iznose prodajući obveznice kolektivno, a ne pojedinačno; a veliki dio tog novca biće podijeljen na države članice koje je pandemija najviše pogodila- kao podrška, a ne kao zajmovi.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR