Montenegro erlajnz bi opstao uz primjenu Zakona o konsolidaciji

Odluka Vlade o zatvaranju Montenegro erlajnza (MA) je najgora moguća, kako po samu avio-kompaniju, tako i za građane, turističku i ukupnu privredu Crne Gore. MA je pravi crnogorski brend i ambasador Crne Gore na evropskom i svjetskom nebu, saopštila je u intervjuu Pobjedi profesorica Ekonomskog fakulteta i nekadašnja potpredsjednica Vlade i ministarka evropskih integracija Gordana Đurović.

Ona smatra da postoji više dobrih rješenja kojima bi se omogućio opstanak nacionalnog avio-prevoznika kao što su striktna implementacija Zakona o konsolidaciji MA, restrukturiranje kompanije, spajanje MA sa Aerodromima Crne Gore, uvođenje novih akcionara MA i joint venture ugovor o zajedničkom ulaganju sa renomiranim stranim partnerom iz avio ili turističke industrije.

Đurović tvrdi da Zakon o konsolidaciji MA nije bio u obavezi da bude usklađen sa pravilima EK o zaštiti konkurencije i državnoj pomoći, jer se ovim Zakonom kojim je bilo predviđeno ulaganje od 155 miliona eura u MA, ne tretira državna pomoć i nije zasnovan na Zakonu o kontroli državne pomoći. Ona ističe da država u ovom slučaju, ništa ne poklanja, već ulaže u nešto što je od koristi državi, građanima i ekonomiji Crne Gore.

"Smatram da je odluka Vlade preuranjena i donijeta na brzinu, imajući u vidu značaj i složenost problema sa kojim se trebalo mnogo stručnije i ozbiljnije pozabaviti. Smatram da je Vlada trebala da formira stručni tim sastavljen od predstavnika svih struka (pravnika, ekonomista, inžinjera aviostruke i dr.) koji je trebao da u predviđenom roku, a na osnovu analize ekonomske opravdanosti validnosti određenih modela, pripremi prijedlog rješenja za Vladu. Ovakva odluka Vlade – o zatvaranju MA je najgora moguća, kako po samu MA (350 zaposlenih), tako i za građane, turističku i ukupnu privredu Crne Gore. MA je pravi crnogorski brend i ambasador Crne Gore na evropskom i svjetskom nebu", kazala je Đurović.

Kaže kako smatra da postoji više dobrih rješenja kojim bi se mogla riješiti situacija u MA.

"Neka od tih rješenja bila bi striktna implementacija Zakona o konsolidaciji MA koji je usvojen prošle godine, restrukturiranje postojeće MA, spajanje MA sa Aerodromima Crne Gore (na bazi komparativnih iskustava), uvođenje novih akcionara MA (najbrže je preko berze) - najznačajnijih turističkih i drugih privrednih društava koje imaju izražen ekonomski interes za postojanje nacionalne avio-kompanije i njihov jači ekonomski upliv (MA je akcionarsko društvo, čije se akcije mogu kotirati na berzi) i joint venture – ugovor o zajedničkom ulaganju sa renomiranim stranim partnerom iz avio ili turističke industrije", poručuje Đurović.

Taj Zakon, dodaje, nije bio u obavezi da bude usklađen sa pravilima EK o zaštiti konkurencije i državnoj pomoći.

"Jer se ovim Zakonom ne tretira državna pomoć i nije zasnovan na Zakonu o kontroli državne pomoći Crne Gore, gdje se, shodno članu 8, eksplicitno nabrajaju vrste državne pomoći (subvencije, fiskalne olakšice, garancije države, otpis duga prema državi, korišćenje državne imovine bez naknade i dr.). Dakle, ovim zakonom, odnosno pomenutim članom 8, se ne tretira ,,pretvaranje / konverzija potraživanja prema društvu u osnovni kapital“ kao vrsta državne pomoći, jer to ona i nije, već se ovaj model pretvaranja (konverzija) tretira Zakonom o privrednim društvima, članom 211, koji tretira povećanje osnovnog kapitala akcionarskih društava (kakvo je i MA). Napominjem da je novi Zakon o privrednim društvima donijet ove godine i u potpunosti je usaglašen sa propisima EU.

Ono što je ovdje jako bitno istaći je razlika između državne pomoći i konverzije potraživanja u ulog, jer preko državne pomoći država ,,pomaže“ kompaniju koja se nalazi u teškoćama eksterno i uglavnom jednokratno, bez povrata uloženih sredstava u budžet, dok kod modela pretvaranja potraživanja u ulog – država interno, kao akcionar i suvlasnik (konkretno u MA), ne ,,pomaže jednokratno“, već trajno ulaže – investira u konsolidaciju i razvoj te kompanije, i za iznos tog ulaganja, povećava svoje vlasništvo u toj kompaniji, koje, ukoliko za to postoji potreba, može i prodati na tržištu kapitala. Dakle država u ovom slučaju, ništa ne poklanja, već ulaže u nešto što je od koristi državi (i građanima, i ekonomiji Crne Gore).
Ovim istovremeno smatram da je Agencija za zaštitu konkurencije trebala da se oglasi nenadležnom za davanje mišljenja vezano za Zakon o konsolidaciji MA", kaže Đurović.

Đurović poručuje da kompanija MA nije imala potrebe da dobija državnu pomoć, s obzirom na to da je, kako kaže,  bio usvojen Zakon o konsolidaciji MA kojim se umjesto državne pomoći država Crna Gora opredijelila za model pretvaranja duga u akcionarski kapital, imajući u vidu da je MA akcionarsko društvo sa nekoliko desetina akcionara.

"Dakle, taj Zakon je trebalo samo u potpunosti implementirati i kompanija MA bi bila konsolidovana i spremna za sljedeću turističku sezonu, s obzirom da turizam i povezane djelatnosti donose četvrtinu bruto domaćeg proizvoda naše zemlje", kaže Đurović.