Ministarstvo ekonomskog razvoja i Privredna komora Crne Gore, organizovali su Okrugli sto fokus grupe na temu izrade Predloga Strategije razvoja turizma Crne Gore 2021 – 2025 godine sa Akcionim planom.
Okrugli sto je vodio Ranko Jovović, predsjednik Odbora turizma i ugostiteljstva, a u radu su učestvovale i Sanja Marković sekretarka OU turizma i ugostiteljstva, predstavnice Ministarstva ekonomskog razvoja, Aleksandra Slavuljica Gardašević, v.d. generalna direktorica Direktorata za razvojne politike u turizmu, Marijeta Barjaktarović Lanzardi v.d. generalna direktorica Direkcije za inovacije i tehnološki razvoj, Goranka Lazović načelnica Direkcije za unapređenje turističkog ambijenta i Jelena Mugoša savjetnica, te Nataša Žugić, načelnica Direkcije za projekciju i planiranje razvoja zdravstvenog turizma u Ministarstvu zdravlja.
Predmet rada okruglog stola bilo je uključivanje svih fokus grupa u proces kreiranja Predloga Strategije razvoja turizma, koje će dati veliki doprinos jasnom definisanju strateških i operativnih ciljeva crnogorskog turizma, stvaranju stimulativnog poslovnog ambijenta i razvoju turističkog sektora, sa krajnjim ciljem jačanja konkurentnosti i bržeg ekonomskog razvoja. Takođe su razmotrena i fokusna područja, predstavljeni ključni programe/inicijative, te identifikovani relevantni projekti koji će imati značajan uticaj na budući pravac razvoja privrede, kao i na podizanje njene konkurentnosti.
U svom uvodnom izlaganju predsjednik OU turizma i ugostiteljstva, Ranko Jovović kazao je da će Strategija razvoja turizma Crne Gore 2021-2025. godine s Akcionim planom predstavljati krovni strateški dokument, koji će definisati viziju daljeg razvoja turizma, vodeći računa o načelima održivosti, razvojnim potrebama i potencijalima turizma u Crnoj Gori.
Aleksandra Slavuljica Gardašević, v.d. generalne direktorice Direktorata za razvojne politike u turizmu iz Ministarstva ekonomskog razvoja, kazala je da ova Strategija predstavlja mapu razvoja cnogorskog turizma, odnosno putokaz za sve nas u turističkoj privredi, ali i za građane Crne Gore i cijelo društvo jer smo visko zavisni od turizma.
Izrada ovog dokumenta predstavlja veliki izazov i obavezu za sve nas jer podrazumijeva osnaživanje ekonomije i finansija, te podizanje životnog standarda, istakla je ona.
Moramo raditi na povećanju kvaliteta destinacije, a ne kvantitet, istakla je Slavuljica, i dodala da će u fokusu biti povećanje turističkog prometa, ali ne uz neophodno povećanje broja turista.
Ona je kazala da su kao glavni problemi i prepreke prepoznali : - sezonalnost, regionalnost, nedostatak kadrova, izradu turističke baze, kao nešto je što je odavno detektovano kao problem, digitalnu transformaciju, rješavanje otpada, nedostatak generalne svijesti o značaju razvoja turizma kod građana, neadekvatnu dostupnost turističkog proizvoda, te nedostatak destinacijskog menadžmenta gdje se mora angažovati priovatno javno partnerstvo u planiranju proizvoda.
Tijelo strateigije je uglavnom urađeno i definisano, ali ono što je bitnije je definisanje akcionog plana za šta nam je neophopdna pomoć privrede .jer je neophodno definisati sve aktivnosti koje moramo sprovesti do 2025. godine, kazala je Slavuljica.
Ona je istakla da je rezime nacrta Strategije, kao i sadržaj iskomuniciran sa WTO (Svjteska turistička organizacija), ali da će svakako uključiti i inpute turističke privrede.
Nataša Žugić, načelnica Direkcije za projekciju i planiranje razvoja zdravstvenog turizma u Ministarstvu zdravlja kazala je da zdravstveni turizam mora biti tretiran kao dio ukupne turističke ponude, te da Crna Gora mora nastaviti sa proširenjem i povećanjem kvaliteta pružanja turističkih usluga, diverzifikuje proizvode, uspostavi standarde, odnosno, mora da stvori mogućnost produžetka trajanja turističke sezone i istovremeno regionalno valorizuje, kako južni, tako i njen centralni i sjeverni dio.
Jelena Mugoša, savjetnica u Ministarstvu ekonomskog razvoja, apostrofirala je da je najbitnije da se usaglasimo sa prepoznatim ključnim problemima koji definišu strateški cilj i operativne mjere, a da fokus treba da bude na problemima sezonalnosti, regionalnost i kvaliteta usluge.
Turistički privrednici su dodali da je siva ekonomija problem koji postoji u svim segmentima obavljanja turističke djelatnosti I koja predstavlja ograničavajući faktor za poslovanje I dalji razvpj turizma.
Tokom diskusije koja je uslijedila, turistički poslenici iznijeli su svoja zapažanja i dali inpute koji mogu koristiti u završnoj izradi Strategije.
Ana Perović, Hotel Maestral kazala je da je kazino biznis neophodno uključiti u Strategiju razvoja turizma jer on čini značajan segment.
"On bi doveo do toga da se Crna Gora profiliše iz kupališne u zabavnu destinaciju i uticao bi na produženje turističke sezone – kazala je ona i dodala da ovaj biznis privlači bogatiju klijentelu što može dovesti do daljeg razvoja ekskluzivnih servisa."
Emil Kukalj, TO Bar smatra da u Strategiji treba voditi računa o regulatornom okviru, detaljnoj analizi turističkih resursa i lanca vrijednosti, kao i uraditi benchmark sa konkurentnim destinacijama kako bi se definisala analiza globalnih kretanja.
Veselin Luburić, Nacionalni parkovi Crne Gore kazao je da bi benchmarking bio zanimljiv kada bi se radilo poređenje sa nekoliko konkurentskih destinacija, te da nam je potrebno predvidljivo planiranje i više orijentacija na drugaičiji, zeleni turizam.
Vernes Zagora, Hotel Stara čaršija u Baru kazao je da je prvo neophodno riješiti problem smeća i buke, a da, kad su u pitanju digitalni nomadi, moramo pokušati da budemo bolji od Hrvatske makar 30-40 odsto kako bi privukli goste, jer je ona uradila odličan posao po tom pitanju.
Prioriteti pametne specijalizacije: ”Održivi i zdravstveni turizam”
Marijeta Barjaktarović Lanzardi, v.d. generalna direktorica Direkcije za inovacije i tehnološki razvoj u Ministarstvu ekonomskog razvoja, istakla je da pametna specijalizacija predstavlja inovativni pristup strateškom planiranju u kome država skenira ekonomske, inovacione, istraživačke i privredne potencijale zemlje, te da čini krovni dokument za brojne sektore.
Ovaj koncept okuplja javnu upravu, akademsku i poslovnu zajednicu i civilno društvo, koji imaju zajednički zadatak, a to je implementacija strategije dugoročnog ekonomskog rasta zasnovanog na inovacijama, istakla je Lanzardi.
Prema njenim riječima, Crna Gora je prva zemlja van Evropske eunije koja je usvojila Strategiju pametne specijalizacije (S3) još 2019. godine, a programski period od 2021-2024 god. baziran je na Operativnom programu za implementaciju S3, u okviru kojeg će biti neophodna jasna identifikacija projekata, kreiranje skupine programa, i usmjeravanje instrumenata podrške u ovim oblastima.
"Potencijal vidimo i u ponudi sportsko reakretivnog „wellness“ turizma , upotrebi naprednih tehnologija u onkologiji , kao i proizvodnji farmakopreparata i razvoj farmakoterapije", zaključula je Lanzardi.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR