Zaposleni RTCG traže povećanje zarada: Na ivici smo egzistencije, dok menadžment prima i do 3.500 eura

Ispred zgrade RTCG održan je protest zaposlenih, a kako je kazala predsjednica Sindikata zaposlenih Jadranka Drobnjak, razlog okupljanja je činjenica da radnici Javnog servisa žive na ivici egzistencije.

"Danas smo jedini kolektiv u javnom sektoru u Crnoj Gori koji nije ostvario povećanje zarada, a koje povećanje je bilo nužno u uslovima velike inflacije sa kojom se suočavamo.

Napominjemo da ovo nije prvi press koji je Sindikat zaposlenih RTCG organizovao kako bi se izborio za primanja koja bi nam omogućila život dostojan čovjeka. Prethodni press bio je 2019. godine kada smo bili prinuđeni da isti organizujemo u cilju potpisivanja Kolektivnog ugovora koji je pregovaran gotovo tri godine. Nismo očekivali da će nam danas biti gore nego tada", navela je Drobnjak.

Sindikat zaposlenih RTCG, kako kaže, još od novembra insistira na povećanju zarada, iako, dodaje, svjesni da oni koji o tome odlučuju, a primaju između 2.000 i 3.500 eura u RTCG-u, ne mogu da razumiju njihove zahtjeve i uticaj inflacije na iste.

"Osim ukazivanja na povećanje inflacije, isticali smo činjenicu da se gotovo svim zaposlenima u javnom sektoru, kojem i mi pripadamo, zarada povećala u prosjeku između 20 i 45%, te da je ove godine uslijedilo povećanje budžeta za RTCG u iznosu od 1.280.000 od kojih se moglo realizovati skromno povećanje zarada onima koji primaju najniže plate u našoj kući. Kao odgovoran Sindikat, prethodno smo izvršili simulaciju povećanja zarada, sačinili predlog povećanja koeficijenata, potvrdili isti kod Ministarstva finansija. I sam ministar finansija, Aleksandar Damjanović, izjavio je da zaposlene u RTCG-u sleduje uvećanje zarada od 20% koje se ne odnosi na rukovodioce i menadžment", pojašnjava Drobnjak.

Međutim, dodaje, kako se povećanje ne odnosi na menadžment, oni očigledno nisu raspoloženi da se sredstva opredijele za zarade radnika, pa se novac nemilice troši na renoviranje zgrade RTCG, luksuzna putovanja za Abu Dabi, Katar, Dubai, Las Vegas...

"Dok velika većina zaposlenih u RTCG radi za ispodprosječnu televizijsku platu, članovi našeg menadžmenta imaju primanja koja su veća od plate predsjednika države, premijera i ministara u Vladi Crne Gore. Time generalni direktor svakodnevno potvrđuje da ga uopšte ne interesuje standard zaposlenih čije nezadovoljstvo konstantno raste.

Prosječna plata u RTCG je nešto preko 700 eura. Suvišno je isticati da taj prosjek formiraju plate menadžmenta, dok je za većinu urednika emisija, novinara, a pogotovo za ostale zaposlene u proizvodnji programa, nedostižan. Takva raspodjela plata usloviće da radnici ostaju na rubu egzistencije, da će doći do osipanja kadra i nezadovoljstva. Sve ovo u konačnom će dovesti do toga da radnici neće moći konkurisati za kupovinu stana. Jer je stav menadžmenta da prednost u kupovini stana, u zgradi koju gradi RTCG po povoljnim uslovima, treba da imaju članovi menadžmenta koji primaju neuporedivo veću zaradu u odnosu na one koji nemaju i nikada neće moći po tržišnim uslovima da riješe stambeno pitanje", zaključila je Drobnjak.

Dražen Milić, član Izvršnog odbora Sindikata zaposlenih u Radio i televiziji Crne Gore, kazao je da nakon iscrpnih i neuspješnih pregovora sa menadžmentom u trajanju od 4 mjeseca, iz krajnjeg očaja su se odlučili na ovaj korak.

"Naime, po svakom izvršenom zadatku po pitanju povećanja zarada, menadžment je iznalazio nove zadatke, a sve u cilju odugovlačenja pregovora. Poslednji zahtjev menadžmenta je da se završi sistematizacija radnih mjesta RTCG. Napominjemo da se ona radi već godinama, a kraj joj se ne nazire zato što menadžment, uz odobrenja Savjeta, vrši njima odgovarajuće parcijalne izmjene. Čekajuci završetak sistematizacije, koja je u RTCG-u “Sizifov posao”, radnici povećanje zarada ne bi dočekali ni do kraja godine. Na zboru našeg sindikata, koji je održan 6. marta, direktor je radnicima obećao da će martovska zarada biti isplaćena po uvećanim koeficijentima", navodi Milić.

Ironično je, ističe, da danas, kada imaju mnogo bolji, sadržajniji i kvalitetniji program, oni, koji direktno učestvuju u njegovoj proizvodnji, nemaju za elementarne životne potrebe. 

"Ukoliko menadžment nastavi odugovlačenje povećanja zarada, zaposleni odlučno poručuju da su spremni da preduzmu radikalnije mjere u cilju zaštite svoje i egzistencije svojih porodica", zaključio je Milić.