Troškovi EPCG i CEDIS-a sve veći, državni budžet sve slabiji

Od 1. aprila 2021. do 31. decembrom 2022. EPCG i CEDIS su izbjegavanjem neproduktivnog partijskog zapošljavanja mogle da ostvare bolji poslovni rezultat oko 33 miliona eura, a da pri tome ne ponište rezultate ulaganja 16,6 miliona eura u racionalizaciju broja zaposlenih putem otkupa radnih mjesta iz period 2011- 2020! Hoće li država stati na kraj samovolji poslovodstava u energetskom sektoru koje joj nanosi štetu?

Za Antenu M piše: Branko Kotri

U nastupima u javnosti i predstavnici  EPCG i CEDIS loše poslovanje kompanija u 2022. godini vezuju za ”vanredne okolnosti sa ekstremnim poremećajima: rekordna cijena električne energije u martu i aprilu, rekordna suša u centralnoj Evropi (najveća u posljednjih 500 godina), rat u Ukrajini i poremećaje snabdijevanja gasom u Evropskoj Uniji što je dovelo do rekordnih cijena električne energije u avgustu …..”  

Već u izvještaju menadžmenta EPCG za 2022. a naročito u izvještaju o ostvarenju energetskog bilansa u toj godini Ministarstva kapitalnih investicija ocjene su umjerene i daju nam za pravo da konstatujemo:

-   Energetska situacija u protekloj godini nije mogla da presudno utiče na rezultat poslovanja i pored manje proizvodnje hidroelektrana od planirane, jer je ukupnom proizvodnjom iz sopstvenih izvora u Crnoj Gori pokriveno 100% domaćih potreba;

-  Poremećaja na tržištu električne energije u smislu člana 213 Zakona o energetici nije bilo, Vlada u vezi sa tim nije uvodila nikakve mjere, pa samim tim ni resorno Ministarstvo nije imalo potrebu da o tome obavještava nadležni organ regionalne Zajednice.

Ovim tekstom imam namjeru da ukažem na neke od činilaca koje poslovodstva EPCG i CEDIS ne pominju kao razloge lošeg poslovanja. Naprotiv smatraju da se pominjanjem od strane njihovih “neprijatelja” pokušavaju narušiti zasluge za rekorde koje, kako sami kažu, iz dana u dan postižu.

Ne pominju se tako troškovi neproduktivnog zapošljavanja, povećanje cijene izvoza u odnosu na cijenu uvoza električne energije u toj kao i u prethodnoj 2021. godini (prvi put u poslednjih desetak godina), veliko povećanje troškova zarada, eksplozija prosječnih godišnjih stopa rasta rashoda i ubrzanje toga rasta u odnosu na rast prihoda….

Nezakonito odstupanje od plana korišćenja akumulacija hidroelektrana za 2022. sa velikim materijalnim posljedicama, takođe se ne pominje, kao ni u izvještaju o realizaciji energetskog bilansa u 2022. Ministarstva kapitalnih investicija. Nečuveno!

Slijedi kvantifikacija nekih od ovih navoda, sa ciljem da se sa ovim i dodatnim istraživanjima u perspektivi iskoriste rezerve i poslovanje usmjeri ka većoj dobiti.

1. NEPRODUKTIVNIM ZAPOŠLJAVANJEM 220 RADNIKA U EPCG I 264 RADNIKA U CEDIS U 2021. i 2022. GODINI POVEĆANI SU POSLOVNI RASHODI OVIH KOMPANIJA 11,4 MILIONA EURA I ZA TOLIKO UMANJEN POSLOVNI REZULTAT

Ranije, u članku objavljenom na ovom portalu 26. januara 2023. objavio sam da su EPCG i CEDIS u 2021. i 2022. godini nekontrolisanim zapošljavanjem potrli sopstvene rezultate ulaganja 16,6 miliona Eura u racionalizaciju broja zaposlenih putem otkupa radnih mjesta u periodu od 2011. do 2020. godine. Tim činjenjem su otvorili nove nepotrebne troškove zarada, naknada zarada i ostalih ličnih rashoda na dugi rok, što će imati za posljedicu smanjenje poslovnog rezultata, pa samim tim smanjenje transponovanja novca u državni budžet u budućnosti.

Sada smo u prilici da, na osnovu konačnih podataka za 2021. i 2022. godinu, izračunamo koliki su to novi nepotrebni dodatni troškovi koji će ove kompanije pratiti i u narednim godinama:

 a)  U EPCG je broj radnika na kraju 2022. godine u odnosu na kraj 2020. povećan 220 ili 23%,

-  troškovi zarada naknada i ostali lični rashodi povećani su 5,83 miliona Eura ili 28%,

- zarade i naknade zarada povećane su 6,1 milion ili 47%.

b)  U CEDIS je broj radnika na kraju 2022. godine u odnosu na kraj 2020. godine povećan 264 ili 19%,

-  troškovi zarada naknada i ostali lični rashodi povećani su 5,6 miliona eura ili 22%,

-  zarade i naknade zarada povećane su 8,0 miliona ili 53%.

 2. EPCG NE MOŽE POBJEĆI OD ČINJENICE JOJ JE SALDO PRIHODA OD IZVOZA I TROŠKOVA UVOZA U 2022. GODINI BIO NEPOVOLJNIJI 21 MILION EURA ZBOG POGREŠNE POSLOVNE ODLUKE DA PRODA ELEKTRIČNU ENERGIJU IZ AKUMULACIJA U MARTU I APRILU 2022. GODINE

Ranije u članku objavljenom na ovom portal 15.03.2023. sa naslovom “Pogrešnom poslovnom odlukom do velikog gubitka prihoda” detaljno sam obrazložio i dokumentovao ovu svoju tvrdnju. I ovdje ću se osvrnuti na to samo iz razloga što su čelnici Elektroprivrede u više navrata u međuvremenu u javnosti pokušali da u svom stilu omalovaže tvrdnju i marginalizuju problem, a da se niko nije nakanio da to demantuje službeno u pisanoj formi kako to priliči ozbiljnim ljudima.

Ovo tim više što su, da ponovim, problem proizveli bitnim odstupanjem od Plana korišćenja akumulacija, dakle kršenjem odredbi Energetskog bilansa za 2022. godinu koji je Vlada utvrdila na osnovu člana 16 stav 5 Zakona o energetici.

Konačno, nedopustivo je i ponašanje Ministarstva kapitalnih investicija da potpuno ignoriše ovaj problem u Izvještaju o relizaciji energetskog bilansa u 2022. godini.

 3.  Zbog nedostatka mjesečnih podataka, nijesam mogao da uradim korektnu analizu uticaja cijena i količina uvoza i izvoza električne energije na prihode i troškove.

U komunikaciji preko portala BIZNISCG ME sa savjetnikom u EPCG gospodinom G.Đ. informisan sam da je u EPCG citiram:  “uvoz električne energije u 2022. godini (cijeloj) iznosio je 700.261 MWh (sedamsto hiljada dvjesta šezdeset jedan),po prosječnoj cijeni od 287,6 € /MWh a što je koštalo 201.395.064 € (201 milion 395 hiljada), a izvoz 883.767 MWh , po prosječnoj cijeni 237,8 € /MWh, što je rezultiralo prihodom od 210.159.793 €. Neto saldo /prihod za godinu po ovom osnovu iznosi 8.764.728 € (8,76 miliona). Neto izvoz je iznosio 183.506 MWh.”

Zaključio sam da je:

-  cijena za uvoz bila veća od cijene za izvoz 21 % ,

-  izvezena količina električne energije bila veća 26.2%,

-  prihod od izvoza veći od troška uvoza samo 4,4 %,

To upućuje na zaključak da u uvozno-izvoznim aranžmanima nije ostvaren zadovoljavajući finansijski efekat.

P.S.

Apelujem na EPCG da objavi mjesečne podatke za uvozno-izvozne aranžmane u prošloj godini.