Da li je zbog dramatičnih poskupljenja Vlada "sugerisala" Monstatu da prorijedi pa ukine objavljivanje cijene minimalne potrošačke korpe

Iz Uprave za statistiku Crne Gore (MONSTAT) odlučili su da od naredne godine neće objavljivati potrošačku korpu građana, uz objašnjenje da to ne rade zavodi za statistiku, već neke druge institucije koje se bave ovom tematikom.

Zbog prakse koju su počeli da sprovode ove godine, da potrošačku korpu ne objavljuju mjesečno, već kvartalno, dakle četiri puta godišnje, građani su ostali bez jasnijeg uvida u to koliko cijene rastu u periodu visoke inflacije, koja je donijela enormne cijene na rafovima i sve praznije novčanike.

Podsjetimo, Kada je MONSTAT 2018. godine objavio podatke revidirane minimalne potrošačke korpe na bazi potrošačkih navika ili istraživanja o potrošnji domaćinstva iz 2015. godine, tadašnje opozicione partije, socijalni partneri i šira javnost iskazali su veliko nezadovoljstvo i optužili tadašnju Vladu i MONSTAT da žele prikazati minimalnu potrošačku korpu čiji je sadržaj ispod razumnog životnog standarda. 

Prije tri godine promijenjena je vlast, sljedstveno je postavljen novi menadžment MONSTAT-a, kao i Savjeta za statistiku, koji ima zadatak da brine o korisnicima zvanične statistike, njihovim potrebama i željama. No, kritikovani sadržaj potrošačke korpe nije revidiran. 

Kad već evo treći mjesec nema zvaničnog podatka o tome koliko novca treba da izdvoji četvoročlana porodica za artikle popisane u minimalnoj potrošačkoj korpi, Antena M je uložila napor da utvrdi koliko, po jučerašnjim cijenama u podgoričkim maloprodajnim lancima, košta samo njen prehrambeni dio. 

Četvoročlanoj porodici za sendvič i jogurt mjesečno treba 900 EUR!

Inicijalna kapisla za istraživanje koje smo sproveli bila je zanimljiva kalkulacija koju je osnivač „Preokreta“ Srđan Perić objavio na Fejsbuku, a po kojoj četvoročlanoj porodici samo za sendvič i jogurt treba 900 eura mjesečno!

"Šalje mi prijatelj kalkulaciju: sendvič i jogurt koštaju 2,5 eura. Četiri člana porodice da pojedu po sendvič i jogurt – 10 eura. Tri obroka 30 eura, za 30 dana: 900 eura. Kirija ili rata kredita za dvososoban stan 500 eura. Dakle, sendvič, jogurt i kirija (ili rata kredita) – 1.400 eura mjesečno. Prosječna plata iznosi 795 eura. Iz Vlade nam kažu da su na pravom putu. Kako li, po njihovom kriterijumu, izgleda krivi put?", napisao je Perić na Fejsbuku.

Podsjetimo, prosječna zarada bez poreza i doprinosa u julu, prema podacima Monstata, iznosila je 797 eura i bila je 0,3 odsto veća u odnosu na jun.

Računica je jasna, a Perićev primjer prilično realan da svako razumije koliko novca je trenutno građanima u Crnoj Gori potrebno da prežive mjesec sa osnovnim životnim namirnicama.

No, ukoliko u nastavku pogledamo listu namirnica koje ulaze u prehrambeni dio minimalne potrošačke korpe, (možete vidjeti u tabeli ispod) logično pitanje će biti da li predstavljene namirnice zaista čine današnji minimum potreba četvoročlane porodice? Ili je to rekordna korpa iz dane uoči korone, zbog koje se moralo dodatno voditi računa o zdravlju organizma?

Novi menadžment MONSTAT-a - podaci nerevidirani, sve manje vidljivi

Umjesto nove revizije ili realnije potrošačke korpe koja je usklađena sa trenutnim potrošačkim navikama, nova Vlada u saradnji sa MONSTAT-om, odlučila je prvo da smanji vidljivost ovog podataka, pa je, umjesto mjesečnog objavljivanja (12 puta godišnje), odlučila da se to radi kvartalno, četiri puta godišnje u 2023. 

Galopirajuća inflacija se ne zaustavlja, cijene vrtoglavo rastu, a MONSTAT donosi odluku da od 2024. nije nadležan da proizvodi podatak o minimalnoj potrošačkoj korpi! MONSTAT je, takođe, ovaj potez pokušao da opravda sprovedenom javnom raspravom o tome da li je podatak o potrošačkoj korpi potreban?! Organizovao je raspravu, zanimljivo, baš u avgustu kada traju godišnji odmori. Rasprava je pokazala, kako iz MONSTAT-a tvrde, da je ovaj podatak bespotreban, pa je pala odluka da se obustavi njegovo objavljivanje.

Čini se, međutim, posebno u vrijeme galopirajuće inflacije, koja je učinila život u Crnoj Gori skupljim nego ikada u 21. vijeku, da podatak o minimalnoj potrošačkoj korpi, odnosno njenom prehrambenom dijelu, predstavlja neophodnu informaciju, kako bi potrošači, ali i donosioci odluka, imali svijest o tome koliko je minimalno sredstava dovoljno da bi individua, ili četvoročlana porodica preživjela u toku jednog mjeseca.

Tabela, koju prikazujemo u nastavku, sadrži listu od 92 proizvoda koja nije revidirana nakon Kovid krize, iako su se potrošačke navike u post-korona periodu promijenile.

Ipak, u svom nalazu držali smo se podataka koje MONSTAT i zvanično ubraja u svoja računanja, i dobili sljedeće:

.

Podaci dobijeni u tabeli pokazali su da je prehrambeni dio minimalne potrošačke korpe porastao sa 387.1 EUR, koliko je iznosio u junu (posljednji dostupan podatak koji je MONSTAT objavio) na 542.85 EUR koliko je četvoročlanoj porodici potrebno po jučerašnjim cijenama.

Dnevni unos kalorija potreban prosječnom čovjeku je 2211 kcal, a gore dostupna, nerevidirana lista zadovoljava upravo taj podatak, pa prateći metodologiju MONSTAT-a primjećuje se da je vrijednost prehrambenog dijela MPK od juna do septembra porasla čak 155,75 EUR!

Ko čini novi Savjet za statistiku MONSTAT-a?

Savjet za statistiku je tijelo Uprave za statistiku koje proizvodi podatak poput cijene minimalne potrošačke korpe.

Ovo tijelo čine institucije kreatori politike i korisnici podataka koji su definisani eksplicitno zakonom kao npr. CBCG; Ministarstvo finansija, Ministarstvo rada i socijalnog staranja, kao i predstavnik NVO (bira se po konkursu), predstavnik poslovne asocijacije i dva predstavnika naučno-istraživačke institucije koje predlaže ministar finansija.

Zanimljiva je činjenica da se u ovom sazivu Savjeta nalaze dva predstavnika naučno-istraživačkog sektora sa istog fakulteta PMF-a (dvoje profesora matematike), a jedno od njih je i predsjednik savjeta.

Odmah se nameće pitanje kako će matematičari dati mišljenje o specifičnim potrebama statističke nauke za ovim i mnogim drugim podacima ekonomsko-potrošačke prirode.

Od kada postoji ovo tijelo, njime su rukovodili profesori ekonomije, ekonometrije ili makroekonomije (prof. dr Maja Baćović, prof. dr Nikola Fabris i prof. dr Vesna Karadžić), što je garantovalo i korisnički pogled iz ugla nauke i potrebe za podacima u ime naučno-istraživačkog sektora.

Naravno da su matematičari potrebni zvaničnoj statistici, ali isključivo kao IT podrška, za razvoj infrastrukture, novih načina prikupljanja i obrade podataka.

Prosječna potrošnja niža od minimalne?

Posljednji podaci MONSTAT-a o potrošnji pokazuju da je jedno domaćinstvo u prosjeku trošilo 633 EUR na prehrambene i neprehrambene proizvode u 2021. godini. To znači da je potrošnja domaćinstva Crne Gore u prosjeku bila niža od minimalne potrošačke korpe koja je u datoj godini iznosila u prosjeku 658 eura.

Umjesto da analiziramo zašto je prosječna potrošnja pala ispod nivoa minimalne, i kakve posljedice to ima po kvalitet života građana, njihovo zdravlje, radnu aktivnost, pristupilo se prikrivanju, a potom ukidanju informacije o minimalnoj potrošačkoj potrošnji.

Sa druge strane, 2021. označena je kao godina ekonomskog buma, rasta BDP-a od 13% i dostizanja tzv. „istorijskog“ nivo preko 8 000 eura po stanovniku.