11 °

max 14 ° / min 6 °

Subota

20.04.

14° / 6°

Nedjelja

21.04.

10° / 7°

Ponedjeljak

22.04.

16° / 8°

Utorak

23.04.

13° / 11°

Srijeda

24.04.

13° / 9°

Četvrtak

25.04.

11° / 7°

Petak

26.04.

15° / 9°

Podijeli vijest sa nama.

Dodaj do 3 fotografije ili videa.

Maksimalna veličina jednog fajla je 30MB

minimum 15 karaktera

This site is protected by reCAPTCHA and the Google. Privacy Policy and Terms of Service apply.
Kakva je bila 2023. za crnogorsku ekonomiju?

Ekonomija

Tag Gallery
Comments 3

Kakva je bila 2023. za crnogorsku ekonomiju?

Autor: Jelena Grbović

  • Viber

Kakva je bila 2023. godina u ekonomskom smislu - analiziraju sagovornici Antene M.

U nastavku teksta pogledajte mišljenja poslanika, članova skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet.

Anđušić: Posrnula ekonomija i urušene javne finansije

Poslanik DPS-a Mihailo Anđušić kaže da za 2023. gotovo sa sigurnošću možemo reći da je obilježila ekonomska politika kontinuiteta.

"Govorim o novom ekonomskom kontinuitetu koji počinje od 2020. sa gotovo istom ekonomskom logikom, bez obzira na to što je taj period obilježilo djelovanje tri vlade. Nakon usvajanja budžeta za 2024, može se reći da ni aktuelna Vlada nije uspjela da napravi otklon od te pogubne ekonomske politike i narušavanja javnih finansija koje traje više od tri godine", ističe Anđušić. 

Poručuje da je godinu za nama obilježilo potpuno odsustvo stvaranja nove ekonomske vrijednosti, jer su, kako objašnjava, domaće kapitalne kao i direktne strane investicije u potpunosti zaustavljene.

"Sve ovo pratila je bujajuća javna potrošnja, prije svega u dijelu masovnih zapošljavanja u javnom sektoru što je ukupnu ekonomsku situaciju dodatno urušilo. Gotovo nevjerovatno izgleda podatak da je od 2020, sa pojačanim trendovima upravo u 2023, u javnom sektoru zapošljeno preko 28.000 ljudi. Ovako neracionalno koncipiranu politiku vođenja javnih finansija dodatno su pogoršala pojačana socijalna izdvajanja koja su, kao i u slučaju zapošljavanja, diktirana partijskim, a ne racionalnim motivima", kaže on. 

Anđušić dodaje da su 2023. godinu, u tom smislu obilježili budžeti koji po svojoj strukturi dominiraju sa socijalnim izdvajanjima (27%), javnim finansijama (23%) dok sve ostale kategorije potrošnje koje bi trebalo da obezbijede ekonomski rast i razvoj (investicije, saobraćaj, turizam, poljoprivreda) učestvovale su u strukturi budžeta sa procentima od 0.5-5%.

"To na najbolji način odslikava ovaj izostanak stvaranja nove ekonomske vrijednosti o kome govorim i ukupnu ekonomsku aktivnost u Crnoj Gori", kazao je Anđušić.

Poslanik DPS-a ocjenjuje da su godinu za nama pratili i loši rezultati državnih preduzeća, pogotovo u elektroenergentskom sektoru kao i politički motivisana-neracionalna ulaganja u gubitaše (EPCG Željezara, EPCG Solar) koji su doprinijeli da bez obzira na pogodan biznis ambijent u ovoj godini EPCG, CEDIS i Rudnik uglja ostvare nedopustivo loše finansijske rezultate.

"Zaista je, uz svu dobru volju, jako teško identifikovati bilo kakve pozitivne ekonomske prilike u godini za nama", kazao je on.

Nova Vlada Milojka Spajića je, kako Anđušić dalje navodi, makar kroz najave, pokazivala znake promjene ekonomske politike, kroz odsustvo politike revanšizma kao i određene afinitete prema potencijalnim aktivnostima vezanim za nove kapitalne investicije i želju za povratkom ozbiljnih stranih investitora u Crnu Goru. Međutim, kako dodaje, prijedlog budžeta za narednu godinu, u tom smislu ne obećava puno.

"Treba pozdraviti najave profesionalizacije menadžerskih pozicija u državnim preduzećima koje bi mogle, ukoliko se to do kraja realizuje, donekle da poprave štetu koja je napravljena u posljednje tri godine. Nakon početnih 750 miliona zaduženja, u godini za nama imali smo novih 150, a potom i 200 miliona koje su bile potrebne kako bi država Crna Gora mogla da završi godinu u smislu realizacije obaveza plata, penzija i socijalnih davanja", ističe Anđušić. 

Napominje da je budžetom za narednu godinu ostavljen prostor za zaduženje od preko dvije milijarde eura.

"Gotovo sam siguran da ćemo kroz dva rebalansa u narednoj godini imati zaduženja od preko milijardu eura i to bez realizacije obećanog programa ES2. Nijesu potrebna dalja objašnjenja o tome u koliko delikatnoj situaciji će se naći naše javne finansije u narednoj godini. Sve ovo, u godini za nama pratila je galopirajuća inflacija, koja je u potpunosti pojela efekte programa ES1 i od koje država ostvaruje najveće prihode. Ovo je, u finalu, dovelo do nikad lošije kupovne moći, pa i životnog standarda građana", smatra Anđušić. 

Ovakvi ekonomski i fiskalni problemi moći će se, prema navodima Anđušića,  rješavati samo na dva načina: uz nova ozbiljna zaduženja ili nove namete na građane i privredu.

"Siguran sam da ćemo svjedočiti kombinaciji realizacije obje aktivnosti. Ostaje da se nadamo da nova Vlada ipak može iznenaditi u dijelu ekonomske politike koja se tiče novih direktnih stranih kao i domaćih kapitalnih investicija. Sve ovo sa ciljem stvaranja neke nove ekonomske vrijednosti koja bi omogućila otvaranje novih radnih mjesta u realnom sektoru i pokretanje nove ekonomske aktivnosti, koja u Crnoj Gori izostaje više od tri godine", zaključio je Anđušić. 

Petrić: Bolji rezultati u ekonomiji izostali kao posljedica političke nestabilnosti

Poslanik PES-a Dražen Petrić kazao je da u 2023. godini nije sprovedena nijedna značajna strukturna reforma ili fiskalna intervencija.

"Plate su povećane samo u javnom sektoru, a inflacija je nastavila da raste. Ipak, prihodi budžeta su bili u porastu, prvenstveno zahvaljujući pozitivnim implikacijama programa Evropa sad 1 i većoj ličnoj potrošnji stranaca koji borave u našoj državi", ističe on. 

Petrić navodi da su bolji rezultati u ekonomiji izostali kao posljedica političke nestabilnosti jer je, kako dodaje, Vlada bila u tehničkom mandatu a parlament nije ni zasijedao.

"Koliko je značajno sadejstvo izvršne i zakonodavne vlasti vidi se i na kraju 2024. jer su za svega dva mjeseca nove vlasti donijete značajne odluke u pravosuđu a od 1. januara minimalna penzija će biti 450€", kaže poslanik PES-a. 

Nurković: Crna Gora i dalje nedovoljno spremna za razvoj funkcionalne tržišne ekonomije

Poslanik Bošnjačke stranke Mirsad Nurković izjavio je da Crna Gora iz godine u godinu ima deficit tekućeg računa te da se deficit povećava usljed ekspanzije izvoza i uvoza.

"Takva fiskalna politika podstakla je domaću potražnju i doprinijela vrlo visokom rastu neto plata koja nije bila zasnovana na realnim mogućnostima prije svega državnog budžeta ali i privrede u cjelosti, te je došlo do povećanja budžetskog deficita. Dok sa druge strane  Crna Gora nije razvila plan konsolidacije za rješavanje rastućih fiskalnih izazova", smatra on. 

Ocjenjuje da Crna Gora ima vrlo ograničen ekonomsko privredni napredak te da je i dalje nedovoljno spremna za razvoj funkcionalne tržišne ekonomije.

"Ekonomija Crne Gore nedovoljno raste i najvećim dijelom je podržana privatnom i javnom potrošnjom i snažnim rastom turizma. Prihod od turizma koji je država ostvarila je za respekt i poštovanje, i radi se o ¼ ukupnog BDP ali je loše što nema diverzifikacije tih prihoda u smslu da ne učestvuju u prihodu od turizma svi regioni Crne Gore jednako, nego se radi o velikim nesrazmjerama kada se uporede Jug i Sjever države, ali je i sezonski vrlo neuravnotežen", ističe Nurković. 

Protekli period se, kako kaže poslanik Bošnjačke stranke, može okarakterisati kao vrlo rizičan za Crnu Goru jer su nastupile nepovoljne okolnosti koje su dolazile od inflatornih dešavanja izazvanih globalnim rastućim cijenama roba, prije svega naftnih derivata i cijenom električne energije u čitavom svijetu, što se odrazilo i na crnogorsku ekonomiju i ukupan pad životnog standarda građana.

"Situacija na tržištu rada je nešto bolja nego ranije, ali strukturni problemi su i dalje prisutni, uključujući velike regionalne razlike i već sada sve izraženiji deficit određenih visokostručnih zanimanja ali i ukupne radne snage koja se najviše ogleda u nedostatku radne snage u uslužnoj i građevinarskoj djelatnosti. Dok sa druge strane imamo i dalje sivu ekonomiju u smislu tržišta rada, te visoku stopu nezaposlenosti mladih i onih koji veliki niz godine čekaju zapošljenje, što sve govori o tome da i dalje nemamo na pravi način uređeno tržište rada jer nemamo dugoročnu strategiju kada je stručno osposobljavanje na sceni u Crnoj Gori", ističe on. 

Bankarski sektor je, kako navodi Nurković, i dalje dobro kapitalizovan i likvidan tako da imamo nikada veći iznos depozita u bankama Crne Gore ali je apsurdno da smo imali ogroman skok aktivnih kamatnih stopa koje su i dalje na visokom nivou što značajno opterećuje izvore finasiranja privrede ali i samih građana.

"Imamo na sceni povećanje broja privatnih preduzeća, ali suštinskli nije došlo do značajnog povećanja ukupne ekonomije jer se radi uglavnom o stranim državljanima koji su otvarali nova preduzeća radi ostvarivanja nekih drugih prava kao pravo na boravak u našoj državi, a ne kao potrebu razvoja svojih kompanija i ukupne ekonomije". 

Crna Gora je, kako navodi, u zadnjem periodu pokazala nedovoljnu aktivnost u privlačenju privatnih investitora te za posledicu imamo pad direktnih stranih investicija.

"U Crnoj Gori i dalje postoje veliki infrastrukturni nedostaci, tako da danas tek krajem 2023. imamo samo odluku da se u narednoj godine otpočne sa izgradnjom druge dionice auto puta Bar – Boljare i to na dionici Mateševo – Andrijevica, ali je veoma loše što su za narednu godinu predviđena sredstva  u iznosu od svega 14,87 % cijene koštanja ukupne dionice, što ne uliva veliko ohrabrenje da će dinamika izgradnje auto - puta biti na odgovarajućem ili potrebnom nivou, te postaje evidentno da sprovođenje velikih infrastrukturnih investicija ostaje vrlo ograničeno i u narednom periodu",kaže Nurković. 

Trenutno u Crnoj Gori imamo veoma nisku dodatnu vrijednost domaćih proizvoda i veoma malu odbačenu novu vrijednost. Crnogorske kompanije su vrlo ograničene sa proizvodnim kapacitetima te je to jedan od razloga njihove niske stope učešća u izvozu Crne Gore a sve to skupa pored cjenovne konkurentnosti naših kompnija predstavlja prepreku za povećanje produktivnosti i konkurentnosti na ino-tržištima ali ne rijetko i na domaćem tržištu, zaključuje Nurković. 

Mugoša: Potrebno je ozbiljnije se posvetiti realizaciji kapitalnih projekata

Poslanik SD-a Boris Mugoša mišljenja je da je trebalo mnogo više da se uradi na poboljšanju likvidnosti privrede te da moramo mnogo ozbiljnije da se posvetimo realizaciji kapitalnih projekata.

"Sa jedne strane imamo visok rast BDP-a što je svakako pozitivan indikator, ali je važnija struktura tog rasta jer se isti kod nas uglavnom bazira na rastu potrošnje, a ne razvojne odnosno produktivne komponente koja proizvodi dodatnu vrijednost. Sve to prati i rast javnih prihoda koji je dominantno rezultat rasta potrošnje prouzrokovane prilivom nerezidenata iz Rusije, Ukrajine i Turske, kao i nivoom cijena odnosno inflacijom, kao i određenim jednokratnim budžetskim prihodima (hedžing, ekonomsko državljanstvo)", ističe Mugoša. 

Sa druge strane, kako dodaje, bilježi se veoma problematičan rast javne potrošnje, posebno neproduktivne, za razliku od nezadovoljavajuće dinamike realizacije kapitalnih investicija koje treba da generišu nove poslove i dodatnu vrijednost.

"Osim toga, obim direktnih stranih investicija je u značajnom padu i to blizu 50% u odnosu na prethodnu godinu, uz činjenicu koja još problematizuje ovaj podatak a to je da su ulaganja u nekretnine bila dominantna u 2023. godini". 

Prema tome, kako zaključuje Mugoša, trebalo je mnogo više da se uradi na poboljšanju likvidnosti privrede.

"Nelikvidnost naše privrede jedan od najozbiljnih izazova u ekonomiji (u poslednjih par godina je na stotine i stotine preduzeća i preduzetnika više u blokadi a iznos blokiranih računa je porastao nekoliko stotina miliona eura)".

Takođe, kako dalje navodi, moramo mnogo ozbiljnije da se posvetimo realizaciji kapitalnih projekata.

"U tom smislu je važno da je Skupština prihvatila moj predlog da Vlada kvartalno dostavlja izvještaj Skupštini o stepenu izvršenosti i aktivnostima koje se sprovode na realizaciji kapitalnog budžeta definisanog Zakonom o budžetu Crne Gore za 2024. godinu, kako bi doprinijeli njegovom efikasnijem izvršenju", poručuje Mugoša. 

I kad govorimo o standardu, važno je, kaže Mugoša, zbog objektivnosti napomenuti i poslednji podatak MONSTAT-a a to je da je standard kupovne moći u Crnoj Gori, prema podacima Eurostata, iznosio 50 odsto prosjeka EU čime smo se vratili na nivo iz 2019-te, jer je nakon toga dvije godine bio u padu. 

Komentari (3)

POŠALJI KOMENTAR

Dipl.ecc

Pa sasvim je jasno da u vladi nije bilo kompetentnih osoba koji bi se bavili ekonomijom na ozbiljan i sistematičan način.Niti je to vladu mnogo interesovalo.Zbog toga imamo ozbiljan pad crnogorske ekonomije i ozbiljnu finansijsku krizu koja će morati da se zakrpi velikim kreditnim zaduženjima.

Mila K

Ekonomija u raljama nedostojne politike. Tako nekako... A poslanik Mugoša tek nije ekonomista od 15.12og kad je izabrao Dakinog privatnog guvernera i uveo CG ekonomiju u krizu. Stiže li ta čuvena članica Savjeta cb cg? Ili će Dejan Đurović da etiketira "vatikanke" a onda će poslanici da ćute?

daka

Nevjerovatno je da pitate o ekonomiji gospodu koja je pokusala da od Crne Gore napravi feud i zapocela stvaranje protektorata po ugledu na BiH.