Bugarska bi mogla da uvede euro već 1. januara 2026, iako i dalje postoje zabrinutosti kod građana.
Evropska unija uskoro će dati zeleno svjetlo Bugarskoj da usvoji euro, najvjerovatnije od 1. januara 2026. godine, čime bi postala 21. članica eurozone.
Nakon dugogodišnjeg čekanja, nekoliko izvora za POLITICO potvrdilo je da se očekuje da Evropska komisija i Evropska centralna banka (ECB) konačno potvrde odluku u izvještaju koji će biti objavljen naredne srijede.
Ulazak Bugarske u eurozonu pomoći će zemlji da poveća trgovinu sa ostatkom Unije, smanji troškove transakcija i ojača svoj uticaj u Briselu.
„Uvođenje eura će samo ojačati suverenitet Bugarske, bićemo dio procesa donošenja odluka u ECB“, kazao je za POLITICO Atanas Pekanov, bugarski ekonomista i bivši zamjenik premijera.
Decenijama je bugarski lev bio vezan za euro, ali Bugarska nije imala pravo glasa u monetarnoj politici ECB jer nije bila članica. Kada se 2026. pridruže jedinstvenoj valuti, predstavnik Bugarske u centralnoj banci dobiće zvanično mjesto u Upravnom odboru ECB. Međutim, kao 13. članica po veličini, koja učestvuje sa manje od 1% u bruto domaćem proizvodu zone, njen uticaj biće ograničen.
Razlozi za zabrinutost ostaju
Kritičari upozoravaju da ovaj potez nije bez rizika. Uvođenje eura može izazvati jednokratni rast cijena, što bi posebno pogodilo siromašnija domaćinstva u ruralnim područjima, jer bi preduzeća mogla iskoristiti priliku da povećaju cijene.
Srednjoročno, niže domaće cijene imaju tendenciju da se prilagode višim evropskim standardima kroz povećanu trgovinu unutar Unije. To je bio slučaj i sa zemljama koje su nedavno uvele euro, poput Slovačke, Estonije i Litvanije, koje su isprva zabilježile rast inflacije.
Najveća bojazan je da će osnovne namirnice, poput povrća, poskupjeti, naročito u ruralnim oblastima gdje potrošači nemaju mnogo izbora.
„Ruralni glasači su skeptični, ne zato što su protiv Evrope, nego zbog straha od rasta troškova života“, objasnio je Pekanov, veliki zagovornik uvođenja eura.
Na ove strahove je reagovao i bugarski predsjednik Rumen Radev, koji je ranije ovog mjeseca najavio namjeru da organizuje nacionalni referendum za odlaganje uvođenja eura, što je izazvalo pravu buru u zemlji.
Međutim, takav referendum je malo vjerovatno da će biti dozvoljen, jer je Ustavni sud Bugarske ranije presudio da bi takvo glasanje bilo protivustavno.
Radevljeva odluka nije popularna ni u Parlamentu, gdje većina partija podržava ulazak u eurozonu.
„Nema smisla da u trenutku kada nacija treba da bude sigurna da će uvođenje eura samo poboljšati konkurentnost naše ekonomije, uvodimo debatu koja manipuliše ljudima i širi strah“, izjavio je danas bugarski premijer Rosen Željazkov.
Sofija trenutno ispunjava uslove za ulazak u eurozonu, posebno nakon što je uspjela da smanji inflaciju na ciljani nivo, što je jedan od najvećih izazova u ovom procesu.
Da bi ušla u eurozonu, Bugarska mora održati prosječnu inflaciju od aprila 2024. do aprila 2025. unutar 1,5 procentnih poena u odnosu na tri zemlje EU sa najnižom inflacijom.
U 2024. to su bile Irska (1%), Italija (1,4%) i Luksemburg (1,6%).
Inflacija u Bugarskoj pala je sa 4,7% u 2023. na 2,6% u 2024., ali se očekuje da će ove godine porasti na 3,6%, što je znatno iznad stope eurozone od 2,1% za 2025., uglavnom zbog povećanja PDV-a na brojne proizvode početkom godine.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR