Guverner Bugarske narodne banke Dimitar Radev poručio je da nacionalne institucije moraju da se usklade i prilagode širim pravilima eurozone.
Radev vjeruje da će Bugarska sačuvati političku i fiskalnu disciplinu čak i nakon ulaska u eurozonu, koji će joj omogućiti lakše zaduživanje.
„Fiskalna disciplina je temelj našeg makroekonomskog okvira više od 25 godina i to se neće mijenjati,“ rekao je Radev u izjavi za POLITICO. „Proces konvergencije treba da ojača — a ne oslabi — našu dugogodišnju posvećenost fiskalnoj stabilnosti.“
Širenje eurozone je ranije često dovodilo do ciklusa privrednog rasta i pada u novim članicama. Glavni razlog je to što su kamatne stope Evropske centralne banke često bile preniske za te ekonomije, koje imaju manji javni dug i veći potencijal rasta od velikih zapadnoevropskih zemalja.
Najpoznatiji primjer je Grčka, ali slični problemi su pogađali i druge zemlje koje su, poput Bugarske, izlazile iz komunizma sa slabim finansijskim institucijama i kontrolama.
Ipak, strahovi da će Bugarska, nakon što dobije pristup povoljnijem zaduživanju i međunarodnim tržištima, krenuti putem nekontrolisane potrošnje — nisu osnovani, tvrdi Radev.
„Potpuno smo svjesni da članstvo u eurozoni znači prihvatanje okvira politike koji je prilagođen cijeloj zoni“, rekao je on. „Rješenje je u jačanju nacionalnih politika, posebno u fiskalnoj i strukturnoj sferi, kako bismo obezbijedili otpornost u zajedničkom monetarnom sistemu.“
Evropska komisija i Evropska centralna banka dale su prošle sedmice konačno odobrenje Bugarskoj da 1. januara 2026. uvede euro, čime će postati 21. članica eurozone.
To je istorijski korak za balkansku državu od 6,4 miliona stanovnika, koja je još 2007. najavila ovu ambiciju, ali ju je na tom putu zadržalo niz prepreka — najnovije među njima bile su inflacija nakon pandemije i ruska invazija na Ukrajinu.
Da bi ušla u eurozonu, Bugarska je morala da od aprila 2024. do aprila 2025. zadrži prosječnu stopu inflacije unutar 1,5 procentnih poena od tri zemlje EU sa najnižom inflacijom. Inflacija je početkom godine skočila na 4 odsto, jer su istekle neke mjere podrške građanima, poput oslobađanja PDV-a na restorane, hljeb i brašno. Međutim, uz značajno smanjenje cijena koje određuje država, prosječna godišnja inflacija je do aprila pala na 2,7 odsto.
Iako su brojke sada u granicama, Brisel upozorava da Bugarska i dalje mora da se izbori sa korupcijom i unaprijedi nezavisnost pravosuđa.
Radev jasno poručuje da ulazak u eurozonu neće bitno promijeniti ekonomski pristup zemlje.
„Ključno pitanje nije možemo li se više zaduživati, već da li ćemo ostati dosljedni odgovornom i razvoju usmjerenom korišćenju javnog duga“, zaključio je on.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR