Advokati kompanije Uniprom Milutin i Momčilo Knežević negodovali su na ročištu u sporu protiv Elektroprivrede (EPCG), jer je sutkinja Privrednog suda Radmila Perović odbila njihov zahtjev da sud od ove državne kompanije traži odgovore na više pitanja, koji su, kako tvrde, od odlučnog značaja za spor koji vode zbog kršenja ugovora o snabdijevanju električnom energijom.
Prethodno je predsjednik suda Mladen Grdinić odbio njihov zahtjev za izuzeće sutkinje Perović uz obrazloženje da se radi o njihovom mišljenju o načinu vođenja postupka, ukazujući da u slučaju nezadovoljstva konačnim ishodom postupka, imaju pravo na žalbu Apelacionom sudu.
Odgovori
Advokati kompanije Uniprom, koja je u vlasništvu Veselina Pejovića, smatrali su značajnim da sud od EPCG traži odgovor na pitanje da li su osim Uniproma, obavijestili i ostale potrošače iz iste kategorije potrošnje o izmijenjenim okolnostima, imajući u vidu da je Regulatorna agencija za energetiku ukazala da su u toj kategoriji i Toščelik, Željeznička infrastruktura i drugi. Osim toga, zahtijevali su da EPCG sudu dostavi obavještenja koja je u skladu sa zaključkom borda direktora EPCG, kako se navodi, uputila ostalim potrošačima. To su, kako navode Kneževići, isprave koje su u posjedu EPCG, a na osnovu kojih se dokazuje koji su još potrošači bili u istoj kategoriji kao i Uniprom.
Advokat EPCG Ivan Kadić ocijenio je da su ovi prijedlozi nedozvoljeni te da tako nešto ne prepoznaje Zakon o parničnom postupku (ZPP). Na tvrdnje advokata Uniproma da je sudijska dužnost da postavlja pitanja kako bi se razjasnile odlučne činjenice, Kadić je odgovorio da se odredbe ZPP odnose na postavljanje pitanja na pripremnom, a ne na ročištu glavne rasprave. Po Kneževićima, pitanje je elementarne logike da sud može i mora postavljati pitanja tokom cijelog postupka, pitajući čemu onda služi glavna rasprava, ako ne razjašnjenju činjenica od značaja za rješavanje spora. Time im se, kako su ocijenili, povrjeđuje pravo na pravično suđenje.
Advokati Kneževići su predložili da se u ovom postupku sprovede metalurško-tehnološko i ekonomsko-finansijsko vještačenje. Od vještaka očekuju da, između ostalog, utvrdi koliko ćelija je u Elektrolizi u KAP-u radilo prije početka gašenja krajem 2021. godine, koliko je trajalo njihovo gašenje i koliko ih je ostalo aktivnih, zašto su gašene i da li je to bilo nužno, te kakve su opasnosti bile po životnu sredinu. Nakon toga očekuju da finansijski vještak procijeni kolika je visina direktne materijalne štete koja je nastala kao posljedica prinudnog gašenja proizvodnih procesa u KAP-u, te kolika je izmakla dobit koju je Uniprom očekivao 2021. i 2022. godine od već ugovorenih prodaja aluminijskih trupaca, da nije došlo do gašenja proizvodnje.
Naknada štete
Uniprom je inicijalno, zbog kršenja ugovora od EPCG tražio 17,4 miliona eura i naknadu štete za svaki mjesec do kraja 2022, do kada je, kako navode, na snazi trebalo da bude Ugovor o kupoprodaji električne energije iz januara 2021. godine za potrebe proizvodnje u KAP-u. Ipak, naknadno su kazali da će tužbeni zahtjev precizirati nakon vještačenja. Optužuju EPCG da namjerno nije htjela da ispuni ugovorne obaveze, zbog čega su bili prinuđeni da, radi spašavanja likvidnosti kompanije, zaštite života radnika i sprečavanja nesagledive ekološke štete havarijskog gašenja, ugase 150 elektrolitičkih ćelija za proizvodnju primarnog aluminijuma. Osim toga traže i izmaklu dobit za period od decembra 2021. do kraja prošle godine, koju su mogli ostvariti od proizvodnje i prodaje aluminijuma.
Tvrde da je ugovorom bilo predviđeno automatsko produženje, pod uslovom da su izmirili sve obaveze i da, u slučaju promjene cijene struje za kategoriju potrošnje kojoj pripada, ugovorne strane utvrde cijenu najkasnije do 31. decembra 2021, koja ne može biti veća od maksimalno utvrđene za tu kategoriju potrošača. Ukazali su da im iz Vlade i EPCG nijesu odgovarali na poziv za pregovore, ali da su im nakon više urgencije prvo ponudili 183 eura po megavat satu, tvrdeći da bi sve ispod toga bilo na štetu građana, a onda je spustili na 122 eura.
Iz EPCG tvrde da nije bilo uslova za produženje ugovora, jer osim što nije bilo usaglašavanja oko cijene struje, Uniprom nije platio račune za novembar i decembar 2021, niti dostavio bankarsku garanciju za dospjele obaveze. Tvrde da je riječ o bilateralnom ugovoru, a ne snabdjevačkom kako tvrde iz Uniproma. Ocjenjuju da je tumačenje ugovora na taj način neosnovano, jer krajnji kupac odnosno potrošač nije Zakonom o energetici prepoznat kao učesnik na tržištu. Ukazuju da je EPCG zbog krize na tržištu energenata, samo tokom 2021. godine izgubila 38 miliona, te da bi taj dug bio veći za još 26 miliona da je produžen ugovor sa Unipromom. To, kako navode, nedvosmisleno pokazuje ko je realno oštećen, dodajući da Uniprom nije prihvatio njihovu ponudu da im obračunaju struju po cijenama nižim za 15 odsto od referentne berze.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR