Bader: Balans između državnih interesa i doprinosa stranih investitora nije političko pitanje – to je ekonomska nužnost

Predložene izmjene Zakona o strancima, koje se odnose na uslove za produženje boravka osnivača firmi u stranom vlasništvu, ne samo da odstupaju od evropskih standarda, već zanemaruju i realno stanje na tržištu rada u Crnoj Gori, poručuje Mihael Bader, predsjednik Odbora za turizam Njemačko-crnogorskog poslovnog kluba i predsjednik Fondacije "Budućnost crnogorskog turizma".

Uvođenje obaveze da svaka firma stranog vlasnika mora zaposliti najmanje dva crnogorska državljanina pokreće, ističe, ključno pitanje: da li u Crnoj Gori uopšte ima dovoljno radne snage – posebno kvalifikovane – da bi se ovakav uslov ispunio?

"Crnogorska privreda godinama se suočava sa ozbiljnim deficitom radnika u gotovo svim sektorima. Nedostatak kvalifikovanog kadra pogađa i domaće i strane poslodavce, pa je opravdano pitati ko će popuniti ta radna mjesta, naročito kada je riječ o specijalizovanim poslovima koje otvaraju strane firme – IT, konsalting, arhitektura, usluge na daljinu, finansijske tehnologije i drugi sektori znanja.
Uvođenjem rigidne norme o zapošljavanju dva crnogorska državljanina po firmi, država rizikuje da stvori pritisak ne samo na strane investitore, već i na domaće privrednike koji se već bore sa nedostatkom radnika", navodi Bader.

Ovo pitanje je, dodaje, posebno važno imajući u vidu da u Crnoj Gori, prema dostupnim podacima, oko 100.000 stranaca ima legalan boravak, a desetine hiljada firmi u stranom vlasništvu trenutno doprinose crnogorskoj ekonomiji kroz investicije, zapošljavanje i poreze.

"Riječ je, dakle, o značajnom segmentu ekonomskog sistema, a ne marginalnoj pojavi.
Slobodan protok ljudi i usluga predstavlja jedan od ključnih stubova Evropske unije. Limitiranje boravka osnivača firmi i uvođenje obaveznih kvota zaposlenih ne prate praksu većine evropskih zemalja, gdje se kriterijumi zasnivaju na stvarnom ekonomskom doprinosu biznisa – prihodima, investicijama, plaćenim porezima – a ne strogo na formalnom broju zaposlenih.
Za države koje teže članstvu, predvidivost i stabilnost propisa su osnov privlačnog poslovnog ambijenta. Svaka promjena koja se donosi bez široke analize i konsultacija, kao što je slučaj sa najavljenim amandmanima, stvara utisak nesigurnosti i šalje negativnu poruku investitorima, ocijenio je.

Strani rezidenti i firme u stranom vlasništvu stvaraju, kaže Bader, oko 15% ukupne dodate vrijednosti u Crnoj Gori i unose oko milijardu eura godišnje kroz investicije i potrošnju.

"Neprilagođena i restriktivna rješenja mogla bi dovesti do povlačenja dijela tih ljudi i kapitala iz zemlje, što bi uticalo na pad potrošnje i investicija, odlazak firmi koje već zapošljavaju crnogorske državljane, smanjenje depozita u bankama, dodatno povećanje pritiska na tržište nekretnina i turizam, usporavanje rasta sektora koji su se razvili zahvaljujući doseljavanju visokoobrazovanih profesionalaca.
Umjesto rigidnih mjera, Crna Gora treba savremen, evropski usklađen model migracione i ekonomske politike koji valorizuje stvarni ekonomski doprinos kompanija, uzima u obzir realne kapacitete tržišta rada, osigurava pravnu stabilnost investitorima, podržava mobilnost stručnjaka i preduzetnika, doprinosi dugoročnom razvoju države", naglasio je.

Balans između državnih interesa i doprinosa stranih investitora nije političko pitanje – to je ekonomska nužnost. Održavanje kredibilnosti, otvorenosti i konkurentnosti Crne Gore u evropskom prostoru zahtijeva mjere zasnovane na analizi, dijalogu i evropskim praksama, a ne nagle i restriktivne poteze koji mogu imati trajne posljedice, zaključuje Bader.