Skupština Crne Gore usvojila je Predlog zakona o klimatskim promjenama, koji postavlja jasan i ambiciozan cilj – postizanje klimatske neutralnosti do 2050. godine.
Predlog Zakona je prethodno dobio zeleno svjetlo Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje.
Ovim zakonskim rješenjem Crna Gora usklađuje svoje nacionalne klimatske ciljeve sa ključnim politikama Evropske unije (EU), istovremeno dajući snažan doprinos globalnim naporima za ograničavanje porasta prosječne globalne temperature u skladu sa Pariskim sporazumom.
Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić istakao je da je ovo najvažniji iskorak Crne Gore u modernizaciji klimatske politike u posljednjoj deceniji.
Naglasio je da zakon postavlja temelje za dugoročnu stabilnost i odgovorne ekološke odluke.
"To je naša jasna politička odluka da izgradimo otpornu, čistu i konkurentnu ekonomiju, u kojoj klimatska neutralnost nije teret, već prilika za razvoj", ocijenio je Ćulafić.
Podsjetio je da je tokom ove godine Crna Gora usvojila i niz važnih klimatskih dokumenata, među kojima su Ažurirani Nacionalno utvrđeni doprinos (NDC), Četvrta nacionalna komunikacija o klimatskim promjenama i Prvi dvogodišnji izvještaj o transparentnosti prema UNFCCC, Plan prilagođavanja na klimatske promjene za period 2025-2035, sa akcionim planom za period 2025-2027.
"Ovi dokumenti, zajedno sa Zakonom o klimatskim promjenama i Strategijom niskougljeničnog razvoja, čine čvrst i koherentan okvir za sprovođenje klimatske politike Crne Gore u narednom periodu", ukazao je Ćulafić.
Zakon o klimatskim promjenama uspostavlja transparentan postupak izdavanja dozvola sa jasno definisanim rokovima, obaveze operatera, kao i proces praćenja, izvještavanja i verfikacije emisija gasova sa efektom staklene bašte (GHG). Na ovaj način stvaraju se normativne pretpostavke da Crna Gora bude spremna za uključivanje u Sistem trgovanja emisijskim jedinicama EU (EU ETS), jedan od najznačajnijih instrumenata evropske klimatske politike.
Takođe, snažno unapređuje sistem klimatskog finansiranja. Sredstva prikupljena kroz prodaju emisionih kredita, eko-naknade i druge finansijske instrumente biće usmjeravana putem Eko-fonda na projekte koji doprinose smanjenju emisija gasova sa efektom staklene bašte, razvoju obnovljivih izvora energije, unapređenju energetske efikasnosti, inovacijama i pravednoj tranziciji.
Zakonom se uspostavlja snažan strateški okvir klimatske politike. Propisana je obaveza donošenja Strategije niskougljeničnog razvoja Crne Gore, koja će jasno definisati dugoročnu putanju dekarbonizacije društva i ekonomije, a izrada ove strategije je u toku. Istovremeno, zakon prepoznaje značaj Plana prilagođavanja na klimatske promjene, koji je usvojen u julu ove godine, kao važnog dokumenta za jačanje otpornosti na negativne uticaje klimatskih promjena.
Posebna pažnja posvećena je jačanju nacionalnog sistema inventara gasova sa efektom staklene bašte, kao i sistema izvještavanja o politikama i mjerama. Ovi sistemi predstavljaju osnov za ispunjavanje obaveza Crne Gore prema Ujedinjenim nacijama i EU, ali i temelj za kvalitetno planiranje i sprovođenje javnih politika.
Zakon se bavi i posebno osjetljivom oblašću zaštite ozonskog omotača. Predloženim rješenjima vrši se usklađivanje sa regulativom EU u vezi sa supstancama koje oštećuju ozonski omotač i fluorovanim gasovima sa efektom staklene bašte.
U narednom periodu očekuje se donošenje sekundarne legislative, kako bi se u potpunosti zaokružila primjena zakona u praksi.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR