Prvih 100 dana drugog mandata predsjednika SAD Donalda Trampa navršava se sjutra, a neizvjesnost na finansijskim tržištima se nastavlja – dio učesnika vjeruje da će narednih 100 dana proteći uz manje turbulencija, dok istovremeno vlada zabrinutost da bi se trendovi u znaku kojih je počela ova godina mogli nastaviti još većom dinamikom. Sedmica pred nama donosi i niz važnih signala – od parlamentarnih izbora u Kanadi do objavljivanja podataka iz SAD, eurozone i japana, koji će dodatno oblikovati odnose vodećih svjetskih valuta.
Odnos eura i dolara ušao je u turbulentnu fazu. Dolar je počeo sedmicu stabilno, zadržavajući se na 0,8807 eura i 143,49 jena, iako na putu da zabilježi najveći mjesečni pad u posljednje dvije i po godine. Vrijednost američke valute je pala više od 4% u odnosu na euro i jen do aprila. Ipak, pojavili su se znakovi stabilizacije nakon prošlosedmičnog opreznog smanjenja trgovinskih tenzija između SAD i Kine, gdje je američka strana ipak pokazala spremnost da snizi carinske stope, dok je Kina izuzela neke uvozne proizvode. Međutim, i dalje postoje kontradiktorne poruke, jer Vašington govori o napretku, dok Peking negira da se trgovinski pregovori nastavljaju. Ulagači na finansijskim tržištima očekuju nove ekonomske podatke koji će biti objavljeni ove sedmice, posebno izvještaje o zaposlenosti u SAD za april, podatke o bruto domaćem proizvodu za prvi kvartal i osnovnu PCE inflaciju, kako bi procijenili da li trgovinska nestabilnost počinje da utiče na stvarne ekonomske odluke.
U međuvremenu, neočekivani rast eura nakon najave novih američkih carina dodao je novi sloj složenosti ovoj situaciji, budući da je suprotno uobičajenim očekivanjima da valuta oslabi pod pritiskom carina, euro je značajno ojačao, podstaknut velikim porastom njemačke potrošnje, ali i usmjeravanju kapitala prema sigurnim utočištima. Vrijednost evropske valute je od marta porasla oko 10%, dostigavši rekordnu vrijednost na osnovu trgovinskih pondera. To je stavilo veliki pritisak na ekonomiju zemalja eurozone koje se oslanjaju na izvoz, gdje firme ostvaruju 60% prihoda iz inostranstva, posebno u SAD.
Što se tiče drugih valutnih parova koji uključuju odnos sa američkim dolarom, australijski i novozelandski dolar ostali su stabilni, pri čemu je australijski dolar prišao nivou od 0,64 američka dolara, dok je novozelandska valuta bila blizu 0,6 dolara. Uprkos predstojećim podacima o inflaciji u Australiji, tržišta gotovo sigurno očekuju smanjenje kamatnih stopa idućeg mjeseca. Od izbora koji se danas održavaju u Kadadi očekuje se da će rezultirati stvaranjem prilika za snažan mandat vladajuće Liberalne stranke, što ukazuje na značajnu javnu podršku smanjenju ekonomske zavisnosti od SAD zbog trgovinskih tenzija. Kanadski dolar ostao je stabilan i mijenja se po kursu od 1,3866 za dolar, iako prognoze upućuju na sporiji budući rast i budžetske deficite zbog povećanih fiskalnih izdataka.
Očekuje se i da sastanak Savjeta Banke Japana ove sedmice neće donijeti veće promjene, iako se pažnja i dalje usmjerava na strategije donosilaca odluka za snalaženje u nesigurnom okruženju, posebno jer bi trgovinski pregovori između SAD i Japana mogli dotaknuti pitanja vezana za valutnu politiku. Zvanične monetarne vlasti u Tokiju odbacile su tvrdnje da administracija SAD favorizuje slabiji dolar i jači jen, što je značajno s obzirom na nedavne optužbe iz Vašingtona.
Finansijska tržišta i centralne banke 100 dana od početka drgog mandata američkog predsjednika Donalda Trampa i dalje ostaju nesigurne u pogledu pravca njegovih politika. Njegove ad-hoc carine izazvale su duboku volatilnost, ali investitori i dalje čekaju jasne signale o njihovom stvarnom ekonomskom uticaju. Njegov konfrontacijski pristup prema Ukrajini, agresivne politike migracija i kontroverzne izjave o Kanadi uzdrmale su dugogodišnje saveze i povećale globalnu tržišnu fragilnost, zbog čega finansijska tržišta iščekuju veću predvidljivost od Trampove administracije u narednih 100 dana.
Sezona zarada doseže vrhunac, a veliki tehnološki giganti izvještavaju o rezultatima. "Sedam veličanstvenih" velikih kompanija imalo je loš početak u 2025. godini, što je povuklo tržišta dionica, uprkos očekivanjima o rastu zarada od 8,4% za prvi kvartal u okviru indeksa S&P 500. Fokus je pomjeren prema budućim korporativnim prognozama s obzirom na nesigurnost trgovinskog okvira. Ekonomski kalendar ove sedmice je pun, pa se očekuje da će ključna izvještavanja o zaposlenosti i inflaciji u SAD baciti više svjetla na ekonomski momentum. Učesnici na tržištima očekuju da će podaci o nezaposlenosti za april pokazati rast od 130.000 novih radnih mjesta, u opadanju u odnosu na martovskih 228.000, što bi moglo precizirati tržišne prognoze o smanjenju kamatnih stopa u junu od strane Federalnih rezervi.
Iako su tenzije između SAD i Kine blago splasnule, s tim što je Kina distribuirala liste izuzetaka od carina, a SAD pokazale spremnost za deeskalaciju, učesnici na tržištima su ipak oprezni. Američki zvaničnici koji se pripremaju za bilateralne pregovore s Japanom naznačili su da neće biti agresivnih ciljeva za valutne kurseve, što je dobrodošla vijest za japanske donosioce odluka zabrinute zbog jačanja jena, jer se tržišta nadaju da je nedavni vrhunac carina prošao, iako haotična komunikacija Bijele kuće u vezi trgovinskih pitanja ostavlja prostor za sumnju.
Izbori u Kanadi doživljavaju se kao referendum o smanjenju ekonomske zavisnosti od Sjedinjenih Država. Kanadska Liberalna stranka se čini da je uspješno vratila podršku birača nakon što je početkom godine bila u velikom zaostatku. Tržišta očekuju da ishod izbora neće imati značajan uticaj na kanadski dolar, iako i dalje postoje dugoročne zabrinutosti u vezi s fiskalnim putem Kanade i ekonomskim rastom.
U međuvremenu, imovina u eurozoni sve više postaje sigurno utočište zbog nesigurnosti oko američkih carina, a podaci koji će biti objavljeni ovih dana će pokazati da li će ona ostati odvojena od domaće ekonomske situacije. Preliminarni podaci o inflaciji mogli bi pojačati očekivanja za dalja smanjenja kamatnih stopa ako rast cijena bude nastavio da opada prema cilju Evropske centralne banke od 2%. Očekuje se i slabost u industrijskoj proizvodnji, ali jači fiskalni položaj u Njemačkoj i opšta tržišna otpornost, što ukazuje na to da bi euro mogao zadržati snagu, osim ako ne bude novih šokova iz Vašingtona.
Trampove carine imale su dubok i složen uticaj. Finansijska tržišta ostaju duboko uznemirena njegovim jednostranim potezima, sa padom povjerenja potrošača, velikim fluktuacijama na berzama i nesigurnošću u pogledu ekonomske perspektive. Carine na robu iz Kanade, Meksika, Kine i drugih zemalja opteretile su stotine milijardi dolara vrijedne proizvode, dok Tramp tvrdi da će ove mjere stvoriti nova radna mjesta u fabrikama i finansirati ogromne poreske olakšice i otplatu duga. Ipak, ekonomske studije sugerišu suprotnu sliku: raspoloživi prihodi domaćinstava mogli bi znatno opasti, a rizici od recesije rastu.
Istovremeno, Trampova obećanja o ogromnim novim investicijama, poput inicijativa u oblasti vještačke inteligencije i novih industrijskih objekata, još nijesu donijela opipljive ekonomske rezultate, dok izgradnja fabrika zaostaje, a prognoze rasta slabe. Energetski sektor SAD, iako politički favorizovan, pretrpio je gubitke zbog viših troškova materijala usljed uvođenja carina. Zakonodavci unutar administracije sugerišu da će puni efekti Trampovih politika postati jasni krajem ove godine, kada se očekuje da će predsjednik preuzeti odgovornost za ekonomske rezultate.
Trampov pokušaj da trajno izmijeni politiku poreskih olakšica suočava se sa značajnim preprekama u Kongresu. Republikanci pokušavaju da unaprijede plan koji bi produžio smanjenje poreza na dohodak, nasljedstvo i poreze na poslovanje iz zakona iz 2017. godine, dok bi eventualno uveli nove mjere, poput ukidanja poreza na bakšiš i prihod od socijalnog osiguranja. Međutim, ogromni trošak ovog plana – procijenjen između 4,8 i 5,3 triliona dolara – i rastuće zabrinutosti zbog deficita mogli bi da otežaju njegovu realizaciju. Prvo je potrebno uskladiti različite prijedloge budžeta u Predstavničkom domu i Senatu, a iako postoji entuzijazam za produžavanje poreznih olakšica, mnogo manja je želja za odgovarajućim smanjenjem troškova. Nesuglasice u vezi sa smanjenjem sredstava za Medicaid i mogući razgovori o povećanju poreza na bogatstvo otkrivaju duboke podjele unutar Republikanske stranke.
Ako se insistiranje na realizaciji ovih planova nastavi, prognoze sugerišu da bi američki dug mogao eksplodirati, potencijalno premašivši 230% BDP-a do 2055. godine. Posljedični fiskalni pritisak vjerovatno će povećati kamatne stope na hipoteke i kredite, prijeteći dugoročnim izgledima za rast, a oštre nesuglasice unutar Kongresa čine ovo pitanje još kompleksnijim.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR