Cijene nafte porasle su od jutros više od 4%, nakon što je Vašington dodatno pojačao pritisak na Moskvu, uvodeći sankcije dvijema najvećim ruskim naftnim kompanijama, Rosneftu i Lukoilu, u novom koraku eskalacije sukoba oko rata u Ukrajini.
Cijena Brent nafte skočila je 2,71 dolar, na 65,3 dolara po barelu, dok je WTI porasla 2,56 dolara, na 61,06 dolara. Rast cijena nadovezao se na dobitke iz prethodne sesije, uz podršku iznenadnog pada američkih zaliha, što ukazuje na jaču domaću potražnju.
Sankcije su usmjerene na izvoz koji je i dalje tekao uprkos tri godine zapadnih ograničenja. Rafinerije u Kini i Indiji, koje su dosad bile ključni kupci jeftinije ruske nafte, sada mogle morati da traže druge dobavljače, kako ne bi bile isključene iz zapadnog finansijskog sistema.
Britanija je prošle nedjelje uvela slične mjere, dok je najnoviji paket sankcija Evropske unije uključio i zabranu uvoza ruskog tečnog gasa. Vašington je poručio da je spreman da ide i dalje ako Moskva ne pristane na prekid vatre.
Tržište je reagovalo brzo, ali uz dozu opreza. Puni efekat će, kako navode Reutersovi analitičari, zavisiti od toga koliko brzo se Indija prilagodi. Nakon invazije 2022. godine, Nju Delhi je postao najveći kupac ruske nafte koja se prevozi morem, ali izvori iz industrije kažu da se velike rafinerije poput Reliance Industriesa sada pripremaju da smanje – ili čak obustave – nabavke.
Ipak, mnogi učesnici na tržištu kapitala sumnjaju da će sankcije suštinski promijeniti tokove ruske nafte. Mjere protiv Rusije u protekle tri i po godine nijesu značajno smanjile proizvodnju ni prihode.
Cijene nafte su posljednjih nedjelja padale zbog straha od prevelike ponude, nakon što su članice OPEC+ povećale proizvodnju. Ipak, najnoviji podaci američke Agencije za energetsku informaciju unijeli su tračak optimizma: zalihe sirove nafte, benzina i derivata sve su se smanjile prošle nedjelje, jer je prerada ponovo porasla.
Cijena zlata zadržala se danas stabilno, jer su investitori tražili sigurno utočište usljed novih geopolitičkih tenzija i rasta cijena nafte. Nove američke sankcije Rusiji ponovo su probudile strah od inflacije, čime su podržale tradicionalnu ulogu ovog plemenitog metala kao zaštite od poskupljenja.
Iako cijene nijesu značajno porasle, otpornost zlata ukazuje na trajnu neizvjesnost na svjetskim tržištima, dok troškovi energije rastu, a rat u Ukrajini se nastavlja.
Na deviznim tržištima vladao je nešto suptilniji ton. Američki dolar se mijenjao po kursu od 0,86 eura, dok je jedan euro vrijedio približno 1,17 dolara. Blaga slabost dolara proističe iz očekivanja da bi Federalne rezerve mogle ranije početi da ublažavaju monetarnu politiku nego Evropska centralna banka, koja i dalje oprezno gleda na uporne inflatorne pritiske. Ipak, rast cijena energije mogao bi dodatno da zakomplikuje situaciju za euro, jer bi ponovo mogao podgrijati inflaciju širom Evrope.
Cijena bitcoina se, u međuvremenu, kretala danas oko 109.500 dolara, oscilujući između dnevnih maksimuma od oko 110.000 i minimuma blizu 106.800 dolara. Najstarija svjetska kriptovaluta se i dalje ponaša kao svojevrsni barometar apetita za rizikom, jer raste kad investitori očekuju labaviju monetarnu politiku, a pada kad geopolitičke tenzije porastu.
Za sada, njegovo zadržavanje iznad granice od 100.000 dolara pokazuje da trgovci aktuelnu nestabilnost izazvanu sankcijama vide više kao prolaznu epizodu nego kao dublju promjenu u raspoloženju tržišta.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR