Nepromišljeno i neplansko vođenje fiskalne politike 44. Vlade, tokom čijeg mandata se Crna Gora zadužila 773 miliona eura, pri čemu tim sredstvima nijesu finansirani kapitalni projekti, već tekuća potrošnja čini da izgledi crnogorske ekonomije u godinama koje slijede budu sve nepovoljniji, ocijenio je ekonomista i osnivač Fidelity Consultinga Miloš Vuković.
On je, gostujući u Drugačijoj radio vezi, skrenuo pažnju na to da se građanima, čiji standard je sve lošiji, informacije koje se tiču njihovog životnog standarda predstavljaju na pogrešan način, tako da se umjesto upozorenja čuju uglavnom obećanja i najave projekata koji se nikada ne realizuju. Posebno problematičan je način na koji se komunicira o zaduživanju države.
„Mislim da je većina građana jako tužna kad uzme kredit. Jedino u Crnoj Gori Vlada, kad se zaduži – oni to slave, oni uzbuđeno pričaju: 'zadužili smo se',“ naglasio je.
Komentarišući činjenicu da ne samo da se ne podudara način na koji je Vlada tumači komentare Međunarodnog monetarnog fonda, suprotno onome što je njihov sadržaj, Vuković je naglasio da je to slučaj i sa onim što Vlada najavi u strateškim dokumentima i onim što ispuni.
„MMF će dati taj, mislim, vrlo zanimljiv izvištaj. Moram reći da od budžeta očekujem, iako ne znam kako će da ga slože, pod broj jedan, složiće ga, ali ponovo će da se malo igraju brojevima. Daću vam jedan podatak – recimo da je strategijom o upravljanju javnim dugom bilo predviđeno da se u 2025. zadužimo 450 miliona na ino tržištu. To je usvojeno u decembru 2024. U martu smo se zadužili 850 miliona. Toliko o poštovanju strategija, politika i drugih stvari. Mislim da su promašili iznos doprinosa za PIO za sigurno 50 miliona eura u odnosu na fiskalnu strategiju, jer već sad vidimo da ovoj godini doprinosi ne prate ovaj tempo. Porez na dobit će takođe biti manji od onoga u fiskalnoj strategiji, izdaci za zdravstvo i za penzije će biti značajno veći nego ove godine i ja ne vidim kako oni misle da odrade budžet, da ga izbalansiraju na način da se uklope u pravila. Ono što ću reći je da od šest pravila, shodno Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti – oni su budžetom za 2025. godinu prekršili pet“, navodi Vuković.
Posebno se osvrnuo na činjenicu da je u istom danu kada su na investicionoj konferenciji najavljena ulaganja u vrijednosti od tri milijarde eura poljoprivrednik, proizvođač milijeka, bio primoran da prospe sve što je proizveo, jer ne postoji mogućnost otkupa. Prema riječima Vukovića, ukoliko se taj trend nastavi, doći će do potpunog uništavanja sjevernog regiona i poljopprivrede koja se u njemu razvija.
„I zaista mislim da je vrijeme da se političari bave tim malim stvarima, svakodnevnim stvarima, od kojih zavisi život svih nas, jer što više proizvode domaći proizvođači, nama će biti jeftinije. Zašto? Zato što nema posrednika, ne postoji druga, treća ruka, nego od proizvođača sve ide direktno na police. Ono na što stvarno apelujem je da se poveća agrobudžet, da barem nešto krene da se proizvodi više u Crnoj Gori, jer ovakav odnos uvoza i izvoza je jedan od najgorih u Evropi. Ali to je ono što pogoduje Vladi zapravo, jer je dvije trećine PDV-a uvoznog, koji se odmah naplaćuje. Dakle, Vladi odgovara što veći uvoz, da bi imala veći PDV“, naglasio je Vuković.
Prema riječima sagovornika Antene M biće neophodno uraditi rebalans budžeta za tekuću godinu.
„Ostalo je samo jedno – tekući prihodi su veći od tekućih rashoda. Mislim da će iduće godine i to da se desi, jer kao što vidimo što su oni uradili ove godine – zdravstvu su dali manje nego što im je traženo, tako da sad, 15. oktobra, zdravstvo nema para da poplaća dugovi. Znači, imate dva i po mjeseca da platite dugove, što će povećati rashode, a s druge strane imaćete i fond PIO. Mislim da će morati da se radi rebalans, zato što bez obzira na to koliko se oni igraju budžetskom rezervom, moraće da se radi rebalans da bi makar izdaci za penzije bili u skladu sa zakonom, tako da očekujem još veće izdatke“, precizirao je naš sagovornik.
Uzrok ovakvih rezultata Vuković vidi u nekvalitetnim strateškim dokumentima.
„Moram reći da će fiskalna strategija, koja je prošle godine donešena, ostati upamćena kao dokument koji će se izučavati u narednom periodu na svim fakultetima. Mislim da će biti studija slučaja na svim fakultetima širom svijeta, zato što je u toj fiskalnoj strategiji predviđeno povećanje akciza za domaću proizvodnju jedinog finalnog proizvoda koje ova država ima, a to je vino. Imate problem sa izvozom, imate problem sa proizvodnjom i što vi radite, jedinog domaćeg proizvođača, Plantaže, koji je u vlasništvu države, a koji je dužan 15 miliona eura – ima poreski dug koji treba da reprogramirate ili napravite nešto s njim – vi njega opterećujete akcizom. Meni ta mjera govori da oni apsolutno nijesu uzeli širi društveni i širi ekonomski kontekst, nego su samo uzeli neku Excel tabelicu, sabrali to – to će nam donijeti prihod i zato će i drugi morati da plate“, pojasnio je Vuković.
Ovakvo vođenje fiskalne politike, kako naglašava, uzrok je sve veće nejednakosti.
„Istraživao sam bazu podataka Svjetske banke, od 1960. godine, otkad se mjeri za sve države svijeta, nigdje se nije desilo ovo što se kod nas desilo – da imate povećanje, ovako značajno, plata i penzija, a da nejednakost poraste. Što to govori? Da je građanima dato nešto, ali da su cijene skočile mnogo više nego što su skočile plate“, istakao je.
Način na koji su, bez povećanja produktivnosti, povećavane plate i penzije, prema Vukovićevoj ocjeni izazvao je kontraefekat.
„Oni kažu 'mi smo ispravili nepravdu', ja kažem – vi ste iskrivili pravdu“, zaključio je Vuković.
d vujicic
To je omogućilo da se proširi i ukorijeni propaganda – koja do danas odjekuje u svijesti brojnih zamlata u Crnoj Gori – da ona ne može ekonomski preživjeti bez Srbije. Današnji novi ekonomski i svaki drugi teror četničko fašističke vlasti u CG usmjeren je na plansko slabljenje i uništavanje glavnih ekonomskih resursa Crne Gore. Nova četnička vlast Crnu Goru – po modelu Srbije - svjesno gura u dužničko ropstvo i potpunu ekonomsku zavisnost od Srbije.
d vujicic
Mjerama staroga terora 1918-1941 Crna Gora je ekonomski satirana. Beogradska buržoazija opljačkala je crnogorske ratne reparacije. Humanitarna pomoć svijeta gladnoj Crnoj Gori dijeljena je samo posrbljenicima. Monetarnim mjerama Crna Gora je dodatno ekonomski oslabljenja. Da bi bio što prije ukinut, perper kao crnogorska moneta sramotno je obezvrijeđen u odnosu na srbijanski dinar. Okupacioni režim donio je niz terorističkih mjera da bi otežao materijalnu egzistenciju protivnika „ujedinjenja.“
d vujicic
Zajedno s četničkim mandića parlamentom, tužilaštvom i sudstvom treća kvinslinška vlada nacionalne propasti kao sluškinja beograda i crkve srbije zaustavila je kretanje CG prema civilizovanom svijetu i obrnula je u regresiju. Sve tri grane vlasti svjesno CG guraju u opštu entropiju i sistemski haos na putu prema njenoj srbizaciji, desekularizaciji,decrnogorizaciji i utamničenju u monstrum kavez "srbski svet".