Koprivica: Niko kao Lalić nije udario brastvenički žig na izdajnike, neka prži i u ovo vrijeme četničkog povampirenja

Veče posvećeno crnogorskom piscu Mihailu Laliću, u čast 110 godina njegovog rođenja, održano je sinoć u Beogradu, u organizaciji Crnogorskog Vijeća Srbije, u saradnji sa Crnogorskom nacionalnom zajednicom-Beograd.

Na tribini u MEDIJA centru govorili su književnik i esejista Božo Koprivica i crnogorski pisac i novinar Ljubeta Labović. Moderator događaja bio je Filip Mladenović.

Na početku večeri prikazan je kratki dokumentarni film o Mihailu Laliću.

Božo Koprivica govorio je o motivu časne smrti u Lalićevoj prozi. 

“I u Crnoj Gori i ovde vrlo mala pažnja posvećena je Laliću. U priči "Čobanica” prvi put se u prozi Mihaila Lalića javlja veliki motiv - revolucija i partizaniski rat kao karneval, kao Svadba. U dosta priča Lalić koristi pejzaž, odnosno prirodu kao komentar ratnih strahota”, podsjetio je Koprivica.

Niko kao Lalić, kako je dodao, nije udario taj brastvenički, taj lični žig na izdajnike.

“Žig koji žeže do današnjeg dana. I nek žeže. Neka prži u ovo vrijeme četničkog povampirenja”, naglasio je Koprivica.

Ljubeta Labovića podsjetio je da je Lalić pisac beskompromisan kad su u pitanju ideološke travestije o četništvu, fašizmu i onim ideologijama koje su razbile Jugoslaviju. 

“On ne prihvata isprazna demagoška pomirenja koja ugrožavaju prava i slobode drugih, a koje se naročito danas nude u Crnoj Gori u formi bizarne demagogije i političkih floskula”, poručio je Labović.

Lalić je, kaže, književni velikan koji svoje djelo zasniva na humanizmu i antifašizmu i u kom je nemoguće pronaći sutiacije gdje dobro i zlo ravnopravno koegzistiraju. 

“Ako se društveni kontekst od nekadašnje Jugoslavije, bitno promijenio od onog tadašnjeg koji je jednim dijelom inkorporiran u Lalićevom književnom djelu postavlja se danas pitanje kakav je odnos prema Laliću i njegovim romanima nakon svih tih promjena i nakon 64 ngodine od objavljivanja njegove prve knjige”, ukazao je Labović.

Lalić je, napominje, potrebniji danas nego ikad. 

“Zato što se danas ovdje mora postaviti veliko i važno pitanje, a to je zašto revizija istorije, odnosno rehabilitacija ideologije koja je u Lalićevom visoko ocijenjenom, nagrađivanom i čitanom književnom djelu jasno i nedvosmisleno okarakterisana kao saradnička s fašizmom, retrogradna i izdajnička. Postavimo pitanje danas nekako po Laliću, kako je moguće danas rehabilitovati idejne vođe te ideologije. Kako je moguće danas rehabilitovati recimo četničkog vođu Filipa Bekića iz Hajke, kog je tako maestralno u istoimenom filmu odigrao veliki glumac Pavle Vujić”, pita Labović.

Morate, kaže, ući u besmiuslenu i apsurdnu borbu sa romanima, sa umjetnošću jednog grandiozno velikog pisca, morate postati, dakle, njegovi protvinici, njegovi oponenti.

“Na kraju, ući ćete u sopstveno ludilo, protiv njegovog realizma, ali i protiv njegove imaginacije, izgubićete ponovo kao što ste već gubitnici u stvarnom životu i njegovim romanima. A znate pri tom da je Lalić, između ostalih velikih nagrada, dobio nagradu biblioteka Srbije kao najčitaniji pisac za godinu 1974. Ući ćete tako u onu duhovitu izjavu Dubravke Stojanović da je četnički pokret bio jedini antifašistički pokret koji je poražen u oslobođenoj Evropi”, zaključio je Labović.

Poseban ton večeri dali su muzičari, talentovana violinistkinja Ivana Grujičić i master gitarista Srđan Vlahović. Oni su u pauzama izveli nekoliko Šubertovih serenada.