Odredbe Zakona o dopunama Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, kojima je predviđena naknada za majke sa troje i više djece, nijesu u saglasnosti sa Ustavom, ocijenio je danas Ustavni sud, saznaje agencija MINA.
Ustavni sud pokrenuo je krajem decembra postupak za ocjenu ustavnosti tog zakona.
Inicijativu su podnijeli Gospava Vujisić, Dragoljub Bukilic i Draginja Rakočević iz Kolašina, ocjenjujući da su pojedine odredbe Zakona diskriminatorske i u suprotnosti sa Ustavom Crne Gore.
"Zakonskim odredbama nijesu diskriminisane pojedine kategorije žena, već i očevi", kaže se u inicijativi.
Vlada je dala negativno mišljenje u vezi tog zakona, zbog diskriminatornog karaktera predloženih rješenja i aspekta predmeta uređivanja.
"Radni staž ne može biti osnov za ostvarivanje prava iz socijalne i dječje zaštite, s obzirom na to da se pravo na socijalnu zaštitu ostvaruje po osnovu socijalno-zaštitnih kriterijuma", kaže se u mišljenju Vlade.
Ocjenjuje se i da su uslovi za ostvarivanje prava na doživotnu naknadu diskriminatorski, čime se narušavaju nečala o zabrani diskriminacije i jednakosti pred zakonom.
Ustavni sud je, nakon razmatranja sadržine osporenih odredbi zakona, utvrdio da ima osnova za pokretanje postupka za ocjenu njihove ustavnosti.
Skupština je na predlog Vlade usvojila krajem prošle godine izmjene Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti kojima je naknada koja je bila 336 EUR smanjena na 264, a sa 192 na 144 EUR.
Korisnice nadoknada zbog smanjenja zarada protestovale su od 2. do 26. marta ispred crnogorskog parlamenta, a neke od njih deset dana štrajkovale su glađu.
Ustavni sud ocijenio je da su te izmjene u skladu sa Ustavom.
U nastavku teksta pročitajte kako su sudije komentarisale zakonske odredbe na jutrošnjoj sjednici koja je bila otvorena za medije.
Sudija izvjestilac Budimir Šćepanović objasnio je da je u inicijativi za ocjenu ustavnosti navedeno da su odredbe diskriminatorske.
Inicijativu su podnijeli Gospava Vujisić, Dragoljub Bukilić i Draginja Rakočević iz Kolašina, ocjenjujući da su pojedine odredbe Zakona u suprotnosti sa Ustavom Crne Gore.
"Zakonskim odredbama nijesu diskriminisane pojedine kategorije žena, već i očevi", kaže se u inicijativi.
Predlagač zakona Aleksandar Damjanović kaže da je rasprava iskorak. "Mislim da je do ovakvih rasprava trebalo da dodje i ranije", rekao je on.
Napominje, međutim, "da je bespredmetno sada o ovome raspravljati kada je Vlada izvršila intervencije na odredbama koje su osporene. Kakva god odluka danas da bude ona je zakasnjela, zakon ne moze biti osporen, to ne moze imati pravne posljedice", poručuje Damjanović i podvlači da, prema njegovom uvjerenju, zakon nije diskriminatoran.
"Nijesu ovo jedine naknade koje su definisane kao doživotne. Imate ih i za neke sportiste dok drugi sportisti to nemaju. Ne moze biti riječi o diskriminaciji", kaže Damjanović.
Profesorka Vesna Simović Zvicer mu je na to odgovorila da su situacije neuporedive. "U sportu se mjere rezultati, to nije diskriminacija. Ovaj zakon je primjer kako ne treba donositi zakone. Treba svi da naučimo lekciju" poručila je ona.
Na sjednicu inace nijesu došli predstavnici grupe građana koja je podnijela inicijativu kao ni predstavnici crnogorske Skupštine, što je sudija Miodrag Iličković prokomentarisao kao "krajnje neobično".
"Vi ste napravili neki mix", kazao je Iličković obraćajući se Damjanoviću.
"Ako vam je namjera bila podizanje nataliteta, zašto se onda zakon odnosi retroaktivno na žene starije dobi a njih je značajan broj? Cilj je onda bio i da se te žene pomognu kao socijalno ugrožena kategorija", dodaje Iličković.
Goran Kuševija iz Ministarstva rada i socijalnog staranja kaže da više od 22 hiljade majki imaju pravo na naknadu.
"Za naknade su tokom prošle godine otišla 54 miliona dok su sva druga socijalna davanja iznosila 63 miliona." Dodaje da su dopune zakona uslovile i rast nezaposlenosti.
Ističe i da su neke žene sa sela rodile i po desetoro djece a da nemaju pravo na naknadu.
Milka Vraneš iz Fonda PIO navela je da, na primjer, preko sedam hiljada žena u Crnoj Gori ima manju penziju od 144 eura.
"Podaci ukazuju da su ove žene diskiminisane u odnosu na majke koje su ostvarile pravo na naknadu", istakla je ona.
Vesna Simović Zvicer, profesorica Pravnog fakulteta koja je na raspravu pozvana da da stručno mišjenje, navodi da uslovljavanje ostvarivanja naknade godinama radnog staža dovodi u neravnopravan položaj one žene koje su rodile troje i više djece a nijesu bile na evidenciji Zavoda za zapošljavanje.
"Prema mom mišljenju meni je paradoks da se u 21. vijeku ženi ograničava pravo da radi ako dobije troje i više djece" ocijenila je profesorica.
Damjanović je, s druge strane, odgovorio da "ovaj zakon nije povećao nezaposlenost, već je samo pokazao prave pokazatelje o zaposlenosti a ne fiktivne. Pokazao je pravo stanje."
Cg-Mne
Sprdacina...stecena prava, ad hok, samo za jedne, a sta je za druge??? Samohrani ocevi, samohrane majke koje nijesu imali mogucnost da se stalno javljaju na biro rada itd. I to su mi majke toboz Crnogorke!?
#MonicaBellucci
Samo dječiji dodatak je pravedno rešenje u ovakvim slučajevima.Kakav natalitet ,ko voli neće kalkulisat i licitirati sa djecom.Dobro da je Ustavni sud konačno uradio svoj dio posla.
Dijaspora
Pozdravljam odluku Ustavnog Suda. Nije trebalo cekat ovoliko. A nema kakva su to stecena prava ako je zakon neustavan! Ukinutu odma naknadd svima i sto prije! A onda sjesti za sto i naci resenje za djeciji dodatak kao u sve normalne i demokratske zemlje!